U nekim zemljama EU cijena goriva je dostigla iznos od 2,50 eura po litri. Neke od njih uvele su privremeno smanjenje nekih poreza, kako bi ublažile efekat povećanja cijena. Ipak, Malta ima najstabilniji sistem, jer tamošnja vlada prilagođava iznos poreza, tako da cijena na pumpi ostaje fiksna.
Samo rijetkima je poznato da Malta već skoro šest godina ima fiksne cijene benzina i dizela, a one nisu mijenjane čak ni tokom trenutne krize s gorivom, posljednjih par mjeseci.
Na Malti je cijena litre benzina tačno 1,34 evra, a litre dizela 1,21 evra i obje cifre važe gdje god natočite gorivo u zemlji, na bilo kojoj benzinskoj pumpi. Štaviše, ove fiksne cijene nisu mijenjane od 2020. godine, odnosno u razdoblju od posljednjih pet godina i 10 mjeseci.
Malta je dugo imala centralno regulisane cijene, a odluke o njihovoj promjeni su se donosile češće. Ali od 2020. godine, usred pandemije, vlasti su odlučile da ih fiksiraju na nižoj vrijednosti i da ih zadrže nepromijenjenima duži period. Uslijedio je talas inflacije 2021. godine, a vlasti su ostavile iste cijene. Zatim, 2022. godine, kada je Evropu pogodila nova energetska kriza, s cijenama koje su brzo rasle na rekordne nivoe, Malta je opet zadržala ugovorene cijene.
Prije dvije sedmice, na Malti su se vodile vrlo intenzivne diskusije o potrebi revizije cijena u kontekstu rasta cijena na međunarodnim berzama, ali je vlast garantovala da će cijena ostati nepromijenjena. Politika fiksnih cijena je nacionalna strategija koja je podstakla rast BDP-a i koja drži inflaciju pod kontrolom.
Kako je to moguće? Vlada kontroliše proces uvoza goriva putem državne kompanije, omogućavajući drugim privatnim kompanijama da čine isto, ali pod sličnim regulatornim uslovima. Dosadašnja politika je bila da se prate periodi povoljnih tržišnih cijena i unaprijed uvoze velike količine naftnih derivata, kako bi se garantovale velike zalihe. Tokom perioda skokova cijena kupovina goriva se izbjegavala, čekajući povoljnija vremena.
Vlada prilagođava poreznu stopu, tako da cijena na pumpi ostaje fiksna. Naftnim operaterima je dozvoljeno da izračunaju svoje dodatne troškove u odnosu na nabavnu cijenu nafte i regulisanu profitnu maržu, a razlika koja ostaje do konačne cijene je varijabilna poreska komponenta. U osnovi, država je ta koja prikuplja više ili manje namete od goriva u zavisnosti od tržišne situacije i od toga koliko dobro bira trenutke u kojima će kupiti količine naftnih derivata koje će operateri uvoziti u zemlju.
Podjednako iznenađujuća je činjenica da Malta od 2014. godine ima fiksnu cijenu ne samo za gorivo, već i za električnu energiju. Cijena za one potrošače, koji troše vrlo malo, iznosi 0,1047 evra/kWh, za one sa prosječnom potrošnjom – dakle, većinu stanovnika zemlje – iznosi 0,1298 evra/kWh, a za velike potrošače iznosi 0,1607 evra/kWh. Neki potrošači mogu imati kombinaciju ovih tarifa, s nižom cijenom za prvi kWh i višom tarifom nakon toga, ali raspon cijena je isti već trinaestu godinu uzastopno.
Foto: Arnold Müller, Pixabay