Site icon olovka.info

U Doboju obilježene 82 godine od ustanka u Drugom svjetskom ratu FOTO

Kod spomen-obilježja borcima poginulim u Drugom svjetskom ratu na Preslici danas su, povodom 23. avgusta – Dan ustanka naroda dobojskog kraja, položeni vijenci i odata počast poginulim borcima i civilima, uz poruku da od zaborava treba sačuvati istorijske činjenice i odbraniti ih od nasrtaja i revizionizma.

Predsjednik Skupštine grada Doboj Srećko Rekanović ukazao je na opredijeljenost lokalne vlasti da obilježava sve istorijske događaje u Drugom svjetskom ratu i posljednjem Odbrambeno-otadžbinskom ratu s ciljem očuvanja od zaborava i sprečavanja revizije istorijskih činjenica.

Rekanović je izjavio novinarima da je srpski narod ovog područja imao dva antifašistička pokreta – četnički i partizanski, kojih se ne treba odricati jer su značajno doprinijeli opstanku srpskog i drugih naroda ovog kraja.

“Ako sagledamo gdje su se odigrali ustanci tokom Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije dođete do zaključka da su to uglavnom srpske sredine. Najveće njemačke ofanzive i žarišta borbi su, takođe, u mjestima sa srpskim življem”, naveo je Rekanović.

Komentarišući osporavanja istorijskih činjenica iz Sarajeva tokom promovisanja filma “Heroji Halijarda”, reditelja Radoša Bajića, Rekanović je poručio da je nesporna činjenica da je Jugoslovenska vojska u otadžbini na čelu sa đeneralom Dražom Mihailovićem učestvovala u misiji “Halijard” – spasavanju savezničkih pilota prvenstveno američkih.

“Nedavno smo obilježili i 80 godina od sloma fašističke ofanzive na području Ozrena/operacija `Tojfel tri`/ u kojoj je ključnu ulogu imao komandant Cvijetin Todić, koji ima velike zasluge i u operaciji `Halijard`, koja se svake godine obilježava u srpskom naselju Boljanić”, rekao je Rekanović i dodao da se u ovom mjestu nalazi spomenik u znak sjećanja na improvizovani aerodrom sa kojeg su iz tog dobojskog naselja spasavani oboreni saveznički piloti.

On je istakao da je za ta spasavanja đeneral Mihailović odlikovan i od predsjednika SAD najvećim odlikovanjem koji se dodjeljuje stranim državljanima.

Rekanović je poručio da se istorijske činjenice ne mogu izmijeniti s obzirom na prisustvo živih učesnika tih događaja poput oborenih pilota, boraca Jugoslovenske vojske u otadžbini koji su ih spasavali, ali i mještana koji su ih skrivali.

Predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Doboj Novak Radojčić podsjetio da je 22. avgusta 1941. godine, dan uoči ustanka, u dobojskom naselju Osječani pukla prva ustanička puška, kada je neutralisana lokalna ustaško-domobranska žandarmerijska stanica.

Prema njegovim riječima, uslijedila je odmazda nad 111 ustanika, od kojih je 110 Srba, koje je ustaški prijeki sud u Doboju u septembru 1941. godine osudio na smrt i strijeljao.

Radojčić je poručio da taj podatak dovoljno govori o masovnosti ustanka i procentu naroda koji je učestvovao.

“Saveznički piloti su u dva navrata spasavani avionima koji su polijetali sa aerodroma u Boljaniću, a taj kraj je tada bio pod komandom ozrenskih četnika”, rekao je Radojčić.

On je ukazao i na istorijsku činjenicu da tokom četvorogodišnjeg bratoubilačkog rata u Drugom svjetskom ratu na Ozrenu nije izgorjelo nijedno selo sa muslimanskim stanovništvom.

“Znači ni Suvo Polje, ni Ševarlije, ni Potočari, Rječica i tako dalje. Mi pokušavamo današnjoj omladini prenijeti pravu istinu, ali pogledajte ove plakate / o pozivu na obilježavanje 82 godine od ustanka naroda dobojskog kraja/ po cijelom gradu su išarane”, naveo je Radojčić.

On je ukazao da je revizionizam o tim događajima danas veoma prisutan.

Radojčić je naveo da će Udruženje antifašista i boraca NOR-a od Gradske uprave Doboj zatražiti da se u lokalnom budžetu izdvoje sredstva za obnovu spomen-obilježja uz organizovanje javnog skupa ili akademije, kako bi se mladima prenijela prava istina.

Tokom istorijskog časa rečeno je da su ustanički oslobodilački odredi u noći između 23. i 24. avgusta 1941. godine iz ozrenskog mjesta Preslica krenuli u pravcu Maglaja, Gračanice i Doboja.

Tada su ustanici uništili vagone naoružanja i vojne opreme fašista smještenih u dobojskim naseljima Usora i Bare koji su bili namijenjeni za Istočni front, što je u to vrijeme bila najveća diverzija u tada pokorenoj Evropi.

Počast svim borcima i civilima poginulim u Drugom svjetskom ratu juče je odata i na Brezicima gdje je bila smještena ustanička bolnica, a prethodno je odata i kod spomen-obilježja na Memorijalnom kompleksu gradskog parka u Doboju.

/SRNA/

Exit mobile version