Kada je Danska prošlog mjeseca postala prva evropska zemlja koja je ukinula status boravka za više od 200 sirijskih izbjeglica, suočila se s osudama zakonodavaca EU, UN-ove agencije za izbjeglice i grupa za ljudska prava.
Vlasti u Kopenhagenu tvrde da su dijelovi Sirije sada dovoljno sigurni za povratak izbjeglica svojim domovima. Ali takav stav je podijelilo javnost, a aktivisti planiraju proteste u nekoliko gradova u znak podrške izbjeglicama, piše BBC.
Zemlja s liberalnom reputacijom Danska je postala poznata po tome što je posljednjih godina više puta pooštravala imigracionu politiku.
Nedavno je potpisala sporazum o migracijama s Ruandom, što je dovelo do spekulacija da tamo namjerava otvoriti ured za obradu azila.
Sara je jedna od Sirijki kojima prijeti “izbacivanje”. Danske vlasti obavijestile su njenu porodicu u februaru da ona, njezini roditelji i mlađa braća i sestre više ne mogu ostati.
“Cijeli moj život je ovdje. Kako se sada mogu vratiti u Siriju?” kaže 19-godišnjakinja, koja tečno govori danski i trebala bi polagati završne srednjoškolske ispite sljedećeg mjeseca. Sanja da postane arhitektica, ali nakon šest godina u Danskoj njena budućnost u toj državi sada je upitna.
Oni su među više od 200 sirijskih državljana kojima je dozvola za boravak povučena iz razloga što se Damask i okolna regija sada smatraju sigurnim.
Njen otac Mohammed bio je advokat u Siriji, ali je u Dansku došao 2014. godine kada mu je život bio ugrožen. Ostatak porodice je godinu dana kasnije pobjegao iz rata putujući preko Turske i Grčke.
Prije dvije sedmice njihova žalba je odbijena i sada imaju dva mjeseca da napuste Dansku.
Plaše se hapšenja i mučenja pod vlašću predsjednika Bashara al-Assada.
“Rizično je da se svaka osoba koja je napustila Siriju vrati nazad,” kaže ona.
Njen otac je vodio restoran i kaže da je prije četiri godine prestao uzimati/dobijati novac od Vlade Danske.
Više od 10 godina nakon izbijanja sukoba u Siriji, blizu 35.000 državljana Sirije živi u Danskoj.
Tokom protekle godine imigraciona služba ponovo je procjenjivala slučajeve više od 1.200 izbjeglica iz šire regije Damaska.
“Uslovi u Damasku u Siriji više nisu toliko ozbiljni da postoje osnovi za odobravanje ili produženje dozvola za privremeni boravak,” navodi se.
Mnogi od onih s privremenim izbjegličkim dozvolama su žene ili starije osobe, jer sje mlađim muškarcima kojima je prijetio vojni poziv obično pružana drugačija vrsta zaštite. Danska vlada ističe da je uvijek bilo jasno da je zaštita koju je nudila bila privremena.
(Klix)