Rat u Ukrajini uzdrmao je same temelje evropske spoljne politike, a simboličan prelazak u novu eru bio je govor Olafa Šolca, njemačkog kancelara, prošle nedjelje na posebnoj sjednici Bundestaga, koji je najavio dosad neviđene mjere bezbjednosne spoljne politike EU i Njemačke.
Jedan od elemenata te nove politike mogao bi biti i odnos prema proširenju EU, a nakon što je osam zemalja članica EU podržalo zahtjev Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, za ubrzanim prijemom te zemlje, otvorilo se pitanje treba li i zapadni Balkan ubrzati svoj evropski put.
Naime, s obzirom na to da je EU otvorila sukobe s Rusijom na svim frontovima osim na vojnom, region zapadnog Balkana postaje posebno interesantno diplomatsko bojno polje dva superbloka. To je, indirektno, juče potvrdila i Analena Berbok, ministarka spoljnih poslova Njemačke, koja je, nakon imenovanja njemačkog specijalnog izaslanika za zapadni Balkan, rekla da je u svjetlu ukrajinske krize zapadni Balkan vrhunski prioritet Njemačke. Podsjećanja radi, “Nezavisne” su nedavno pisale da će Njemačka usvojiti nove mjere kako bi spriječila reperkusije ukrajinske krize na naš region.
I Evropski parlament je u raspravi o Ukrajini koju je održao u utorak pozvao na što skoriji prijem zemalja zapadnog Balkana u EU, pravdajući to, kako oni smatraju, agresivnim potezima Rusije u tom regionu.
Sličan apel uputio je i Lukas Mandl, poslanik austrijskih narodnjaka u parlamentu Austrije, istakavši da je važno da se put zapadnog Balkana u EU ubrza i da te zemlje budu primljene u EU prije Ukrajine.
Najviše odjeka u bh. javnosti izazvao je sličan apel dvojice bivših visokih predstavnika Kristijana Švarc-Šilinga i Valentina Incka, koji smatraju da, sada kada su se Bugarska, Češka, Estonija, Litvanija, Letonija, Poljska, Slovačka i Slovenija založile za prijem Ukrajine, slično treba uraditi i za zapadni Balkan.
Osim toga, oni smatraju da NATO treba da pojača svoje prisustvo u BiH, a zalažu se i za oduzimanje kandidature Srbiji za članstvo u EU ako svoju spoljnu politiku ne uskladi s evropskom.
Ove zahtjeve komentarisala je i Željka Cvijanović, predsjednica RS, koja se osvrnula i na Švarc-Šilingove i Inckove zahtjeve. Što se tiče ubrzanog prijema u EU, ona je rekla da je dosad uvijek govoreno da se za ulazak u EU moraju ispuniti određeni kriterijumi.
“Ako se šta u međuvremenu promijenilo, onda neka BiH stave na vrh liste za brzi ulazak u EU”, rekla je ona. Što se tiče bivših visokih predstavnika, ona je rekla da su njih dvojica “zaštitnici laži i promoteri haosa u BiH”.
“Da nas nisu mrcvarili neustavnim rješenjima i rušili domaći dijalog nešto bi i bilo od BiH i njenog napretka”, rekla je Cvijanovićeva, a prenosi Srna.
Na dio o Srbiji osvrnuo se i Nebojša Stefanović, potpredsjednik Vlade Srbije, koji je rekao da je sramota što se njih dvojica, kako je rekao, na ovakav način ophode prema Srbiji i njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću.
“Oni su ti koji su svojim lošim potezima čak podsticali stvaranje problema, a uopšte nisu radili na njihovom prevazilaženju”, rekao je Stefanović, a prenosi Srna.
Faris Kočan, stručnjak za proširenje i EU iz Slovenije, za “Nezavisne” kaže da bi EU, ako se opredijeli za prijem Ukrajine, koja broji 40 miliona stanovnika, onda trebalo da primi i “mali” zapadni Balkan, koji je na višem stepenu evropskih integracija.
“Ako dolazi do novih geopolitičnih vremena za Evropu, onda bi mogla takva integracija biti opravdana iz geopolitičkog ugla”, smatra on.
Ipak, poziva na oprez, jer ističe da još ne vidi da se radi na novom mehamizmu za ubrzani prijem, a i Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komsije, u govoru o prijemu Ukrajine u EU upozorila je da je u pitanju jako dug proces.
(Nezavisne)