Iako starenje utječe na svakoga, ne utječe na iste načine. Pa tako, ukoliko dvije osobe imaju isti broj godina, ne znači da će “fizički propadati” istom brzinom. U najnovijoj studiji, naučnici su došli do saznanja da detalj iz oka može biti pokazatelj rane smrti.
Jedan od načina da se izmjeri tačna biološka dob moglo bi biti skeniranje očne jabučice, odnosno mrežnice (tkiva na stražnjem dijelu oka), tvrdi studija objavljena u British Journal of Ophthalmology, prenosi Science Alert.
Ovaj proces, koji je inače brz i bezbolan, ubuduće bi mogao koristiti doktorima u otkrivanju rizika od rane smrti kod ljudi.
Veoma precizan algoritam mogao bi predvidjeti dob od blizu 47.000 starijih osoba ili onih prosječne dobi u Ujedinjenom Kraljevstvu unutar manje od 4 godine.
Više od desetljeća otkako su skenirane mrežnice umrlo je 1871 osoba, a bilo bi vjerovatnije da će oni koji su imali stariji izgled mrežnice pripasti ovoj skupini.
Primjera radi, ako algoritam predvidi da je mrežnica neke osobe starija godinu dana od njene dobi, rizik od smrti, općenito, povećan je za 2 posto u narednih 11 godina. Također, rizik od smrti od uzroka koji ne podrazumijevaju kardiovaskularne bolesti ili rak povećava se za 3 posto.
Kako su nalazi još uvijek zasnovani na posmatranju, još uvijek nije jasno šta pokreće ovaj odnos. No, rezultati podupiru tvrdnju da je mrežnica osjetljiva na oštećenja tokom starenja.
Ovo vidljivo tkivo sastoji se od krvnih žila i živaca, stoga daje važne informacije o istima, ali i mozgu pojedinca.
Već sprovedene studije ukazivale su kako stanice u stražnjem djelu ljudskog oka mogu predvidjeti početak kardiovaskularnih oboljenja, bolesti bubrega i druge znakove starenja.
No, tek ovom studijom pokazana je “razlika u dobi retine” kao prediktor smrtnosti.
“Povezanost izmežu dobne razlike u mrežnici i smrtnosti od kardiovaskularne/ne-karcinomske bolesti, sa dokazima o povezanosti između oka i mozga, može poduprijeti tvrdnju da je mrežnica “prozor” neruoloških bolesti, pišu autori, prenosi Science Alert.
Zdravlje mrežnice moglo bi biti važna slika kardiovaskularnog zdravlja, unatoč tome što nije povezana sa smrtnošću njenim uzrokom.
Nakon što su prethodne studije pokazale kako fotografije mrežnice mogu pomoći u predviđanju kardiovaskularnih faktora rizika, autori su došli do zaključka kako ona igra važnu ulogu u procesu starenja.
Drugi prediktori biološke starosti, poput neruoimaginga, sata metilacije DNA i sata starenja transkriptoma, nisu toliko tačni, koliko je razlika u dobi retine.
Također, spomenute metode su znatno skuplje i dugotrajnije, dok se retina može skenirati za manje od 5 minuta.
Foto: Bruno Henrique, Pixabay