Site icon olovka.info

DOBOJ: Pomen Jevrejima stradalim u Drugom svjetskom ratu FOTO

U Jevrejskom kulturnom centru u Doboju večeras je povodom Jom Hašoa održana komemoracija za oko šest miliona Jevreja koji su stradali u Holokaustu u akcijama nacističke Njemačka i njenih saradnika, kao i za jevrejski otpor u tom periodu.

Povodom toga pred spomen-pločom stradalim Jevrejima Doboja vijence su položile delegacije jevrejskih opština Doboj i Mostar, Gradske uprave Doboj i OEBS-a.

Predsjednik Jevrejske opštine Doboj Danijel Atijas rekao je novinarima da se večeras odaje pomen Jevrejima stradalim u okviru pobune u Varšavskom getu koji je trajao od 19. aprila do 16. maja.

Kada je riječ o stradanju Jevreja u Doboju, Atijas je naveo da je progon Jevreja u ovom gradu, gdje je živjelo njih oko 120, počeo u avgustu 1941. godine kada je dio muškaraca transportovan u logore smrti u Staroj Gradišci, a žene i djeca u Đakovu.

“Njihova krivica bila je samo to što su Jevreji”, istakao je Atijas.

Sekretar dobojske Jevrejske opštine Dario Atijas najavio je da će delegacije jevrejskih opština Doboj i Banjaluka za vikend prisustvovati komemorativnom skupu povodom Dana sjećanja na žrtve zločina-genocida u Memorijalnom centru Donja Gradina.

“Jevrejska opština Doboj odmah nakon praznika Pesah započela je ove aktivnosti pomenom u Bijeljini, zatim danas u Doboju. Za dva dana bićemo u Brodu”, naveo je Atijas.

On je podsjetio na okolnosti spasavanja njegovog djeda Mihajla Atijasa, koga je 1942. godine na željezničkoj stanici od deportacije sačuvao željeznički činovnik Rajko Zakonović.

“Kada su se svi razišli on je preplivao rijeku Bosnu i gotovo tri godine sakrivao kod porodice Smailbegović u Velikoj Bukovici. Nakon toga, budući da su i oni bili osumnjičeni da pripadaju narodnooslobodilačkom pokretu, djed je prebjegao u selo Stanove, nakon čega se do 1945. sklanja u selo Kožuhe kod Anđe, bake Borislava Paravca, nekadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH”, rekao je Atijas.

Prema njegovim riječima, mnogi sunarodnici nisu imali sreću da prežive, a imena njih 89 uklesana su na Spomen-ploču, koja je 28. aprila prošle godine postavljena u dvorištu Jevrejskog kulturnog centra u Doboj.

Zamjenik gradonačelnika Doboja Slavko Kovačević poručio je da se sa ovog mjesta svi koji zveckaju oružjem opominju da se ovako nešto nikada, nigdje i nikome ne dogodi, kao što se dogodilo Jevrejima, Srbima i nekim drugim narodima.

Jom Hašoa ili Dan sjećanja na Holokaust obilježava se 17. aprila kao izraelski dan komemoracije za šest miliona Jevreja stradalih u akcijama nacističke Nemačke i njenih pomagača, kao i za jevrejski otpor u tom periodu.

Exit mobile version