Osam romskih porodica u Doboju dobilo je 200.000 KM po javnom pozivu za unapređenje uslova stanovanja, na koji se brojne porodice nisu mogle prijaviti zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa nad objektima stanovanja i loše informisanosti.
Predsjednica Udruženja Roma “Madara” Denisa Talić rekla je Srni da su na području grada do sada mapirana 43 romska domaćinstva koja nemaju riješene imovinsko-pravne odnose nad objektima stanovanja.
“Problem je što se kuće u knjigama vode na roditelje koji su preminuli ili na više vlasnika što onemogućava njihovo učešće na javnim pozivima”, izjavila je Talićeva i dodala da je o rješavanju ovog problema nedavno održan sastanak u Gradskoj upravi.
Dva javna poziva za unapređenje uslova stanovanja romske zajednice realizovala je Gradska uprava Doboj i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara.
Načelnica gradskog Odjeljenja za strateško planiranje, evropske integracije i lokalni ekonomski razvoj Nirmela Janković rekla je Srni da su ukupno dobili 13 prijava od kojih pet nije zadovoljilo uslove konkursa.
“Identifikovali smo problem da romske zajednice nemaju rješene imovinsko-pravne odnose ni kompletiranu građevinsku dokumentaciju nad objektima stanovanja”, navela je Jankovićeva.
S ciljem rješavanja tog problema, Jankovićeva je navela da su na održanom sastanku predstavnicima Udruženja Roma “Madara” ukazani mehanizmi besplatne pravne pomoći i svi vidovi podrške Gradske uprave i Vlade Republike Srpske.
Ona je kao jedan od zaključaka najavila da će se s ciljem sistemskog rješavanja problema pristupiti socijalno-pravnom mapiranju romske zajednice, koje će sprovesti “Madara”.
Šef gradskog odsjeka za lokalni ekonomski razvoj Alen Božičković rekao je da su identifikovane potrebe na čijem rješavanju se radi prema utvrđenim prioritetima.
“Pozitivni efekti su već vidljivi u oblasti obrazovanja i zdravstva s obzirom da u posljednje dvije godine romska djeca koja završe osnovnu školu nastavljaju obrazovanje u srednjim”, izjavio je Božičković.
On je ukazao na pomak u njihovom zapošljavanju, kao i na potrebu da građani ne podržavaju izolovana prosjačenja, naročito kod djece, jer je ovaj pojavni oblik negativno ocijenjen od same romske zajednice.
/SRNA/