Kristian Šmit nametnuo je danas tehničke izmjene Izbornog zakona i dao domaćim vlastima rok od tri sedmice da ih “poprave” ako smatraju da je potrebno.
“Od 2010. godine se razgovara o tome. Ne znam koliko, 10, 15 ili 18 različitih prijedloga je predstavljeno od strane relevantnih institucija. I nevladine organizacije su dale svoj doprinos. Ja ću danas učiniti ono što je trebalo biti urađeno prije mnogo godina i što se samo po sebi podrazumijeva u demokratiji. Garancija slobodnih i poštenih izbora. Prema tome, ja želim objaviti moju odluku kojom odnosim izmjene Izbornog zakona u skladu sa mojim mandatom, Aneksom 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma kao podršku pristupanja ove zemlje u EU”, poručio je Schmidt na početku.
Šmit je kazao i da je ovo poruka evropskih integracija.
“Već je prošlo 50 godina, vjerovali ili ne, ja sam bio mladić kad sam spoznao za evropske integracije. Vrlo sa sretan što smo dobili potvrdu Evropskog vijeća. Slogan je ‘spremni ste za Evropu’ i ‘Evropa za građane’. Mislim da treba djelovati u tom smislu. Ko treba djelovati? Svako ima pravo da kaže ‘naši izabrani predstavnici treba da djeluju’. Oni su obavili dosta posla, donešeno je dosta zakona. Nažalost, nije doneseno do dogovora vezano za izborni zakon.”
Šmit je kazao da se ne obraća političkim strankama nego građanima i biračima.
“Ponekad ja imam utisak da svi mi kad pričamo s ministrima i parlamentima – ko treba da izađe i glasa za parlament? To su građani, svi građani ove države. Prema tome, želim podvući ovdje da se obraćam ljudima u oba entiteta i distriktu. Ovdje nema nikakve diskriminacije. Ja sam garant postojanja i RS-a i FBiH i to je moja dužnost. Moramo raditi za sve njih i s toga mislim da možemo to uraditi. Radi se o vrlo jasnim međunarodnim smjernicama. Mislim da bi trebalo biti dovoljno mogućnosti i za domaće organe da se uključe u ovo i da se postigne balans u interesu birača. Birači ne mogu čekati 10-15 godina i više. Ja bih bio sretniji da smo mogli naći određenu mogućnost da se dođe do izmjena izbornog zakona. Ljudi imaju pravo da budu sigurni da će njihov glas biti ispravno prebrojan. U ključnom trenutku u istoriji BiH građani moraju biti sigurni da političari moraju donositi važne odluke. Oni su izabrani od strane birača. Moram reći da BiH može imati kredibilitet u EU integracijama samo ako ima institucije koje su u skladu s EU. Nekad imam utisak da neki ljudi misle da ako idemo putem ka EU da se mogu na neki način osloboditi međunarodne zajednice. Ja ih moram razočarati. Jednog dana kad BiH bude u EU, moja pozicija će biti stvar prošlosti i tada će mnoge stvari biti riješene”, poručio je Šmit.
Visoki predstavnik je zatim spomenuo član 260 Sporazuma o radu Evropske unije (EU) gdje piše da “ako vi na nacionalnom osnovu ne ispunite uslove koje postavljaju evropski standardi, Evropski sud u Luksemburgu će djelovati i izdati naloge”.
“Ja vam mogu reći da se to odnosi na sve države članice uključujući i državu koju sam ja predstavljao. Međunarodni suci će, dakle, ostati. To je dio naših zajedničkih napora”, bio je jasan.
On je kazao da je bitno sprovesti izmjene na vrijeme jer je ostalo svega šest mjeseci do izbora.
“Nakon decembra kada smo razgovarali o tim pitanjima u BiH, ja sam izdao nalog organima u BiH da ispune taj cilj. Rekao sam im da rade na ovim pitanjima. Tada je bilo različitih interpretacija koliko sam im vremena dao. Moja namjera je bila da podržim lokalne organe vlasti. To nije urađeno i moram u ovom trenutku reći da je postojalo dosta dobre volje među političkim strankama. Meni je žao što ja to moram uraditi jer moj stav je da su domaća rješenja najbolja rješenja.”
Šmit je zatim rekao da donosi paket integriteta koji će na određen način biti supstitucija za odluke lokalne zajednice.
“Činim BiH spospobnom da krene ka EU integracijama. Želim omogućiti tehničku organizaciju i poštenije izbore. Izmjene i dopune mogu biti predmet novih izmjena u Parlamentu koji može poboljšati zakon ako smatra da postoji potreba. Ja ću dati dosta detalja u informacijama, a moja odluka stupa na snagu objavom na zvaničnoj stranici”, rekao je.
Šmit je naveo da se ovom odlukom stvara određeni ugovor s građanima.
“Moram dati svoj doprinos tom ugovoru. To je moja dužnost, da pomognem da ovdje uspostavimo demokratski okvir.”
On je kazao da se ovdje ne radi o izboru člana Predsjdništva BiH i izbornim jedinicama nego o tome da se osigura ispravno davanje i brojanje glasa.
“Dakle, tehnička unapređenja. Šta mislim pod tim? To su skeneri za glasačke listiće, identifikacija birača kako bismo osigurali da ljudi glasaju samo jednom i da osiguramo ispravnu identifikaciju birača. Prema tome, ovim uvodimo pilot projekat i nećemo koristiti ovu tehnologiju na svim biralištima nego na određenom nivou. Mislim da će doći do bolje situacije u smislu izbornog procesa.”
“Imat ćemo papirne listiće, a oni će biti elektronski skenirani i biće prebrojani. Onemogućićemo bilo kakvu mogućnost promjene listića ili da neki birački listići izađu iz kutije s drugačijim rezultatom. Postoje uslovi i za sankcionisanje. Imamo profesionalizaciju biračkih odbora. Postoji i komplet pravila za izbornu kampanju. Moramo krenuti s tehničkim izmjenama i uspostaviti saradnju s drugim organima vlasti da se to provede.”
Postoji i drugi dio odluke koji, između ostalog, ostavlja mogućnost domaćim političarima u roku tri sedmice da poboljšaju ili izmjene Šmitovu odluku. Takođe se zabranjuje i kandidovanje presuđenim ratnim zločincima.
“Što se tiče drugog dijela mojih odluka, ostaće vremena za oko tri sedmice da se izvrše promjene ako to žele. Znam da će biti dosta kritika. Dodik je u pravu kad kaže da ovo trebaju uraditi domaći organi. Ako oni to ne urade, mora postojati neko ko će to uraditi. Upućujem poziv svima – ovo nije Šmitov zakon nego zakon birača. Da dodam samo jednu stvar koju sam obećao prošle godine. Ne mislim da to može doprinijeti ublažavanju rana 30 godina poslije, ali ako možemo prihvatiti da ljudi koji su osuđeni za genocid mogu da se kandiduju za bilo kakve funkcije… Ja sam takvu najavu dao 11. jula prošle godine u Srebrenici. Ovo je nešto za nove generacije. Ključ svega je da mladi ljudi požele ostati u BiH.”