Epilog procesa koji se pred Sudom BiH vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića će biti oslobađajuća presuda, s obzirom na to da djelo za koje su optuženi nije zakonom propisano kao krivično djelo, poručio je ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović.
Bukejlović je naglasio da se Kristijan Šmit u BiH lažno predstavlja kao visoki predstavnik i pokušava da u krivičnopravni sistem unese krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
– Kristijan Šmit prvenstveno nije visoki predstavnik, a i da jeste imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN, nema ovlaštenje da donosi zakone u BiH, s obzirom na to da ta nadležnost na nivou BiH pripada isključivo Parlamentarnoj skupštini BiH – dodaje Bukejlović.
Predsjednik Republike Srpske tvrdi da je proces pred Sudom BiH političko i pravno nasilje dijela međunarodne zajednice s ciljem rušenja ustavnog kapaciteta i pozicije Srpske. Kakav je odgovor institucija Republike Srpske?
-Lično mislim da neće biti potrebe za reakcijom institucija Republike Srpske, s obzirom na to da se, kao što ste rekli, radi o političkom i pravnom nasilju. Podignuta i potvrđena optužnica predstavlja pravni apsurd i pravno nasilje i po istoj se ne može utvrditi postojanje krivične odgovornosti predsjednika Republike Srpske jer je on potpisivanjem ukaza i proglašavanjem zakona samo vršio svoje dužnosti, ali i prava koja mu pripadaju po Ustavu Republike Srpske.
Proces pred Sudom BiH protiv predsjednika i v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske vodi se zbog nepoštovanja “odluka visokog predstavnika”, čemu je prethodilo usvajanje zakona o nesprovođenju odluka Ustavnog suda BiH i Kristijana Šmita. Kakav je Vaš stav po pitanju epiloga procesa, ali i nezadovoljstva ovakvom odlukom u BiH i međunarodnih predstavnika?
– Epilog procesa će biti oslobađajuća presuda, s obzirom na to da djelo za koje su optuženi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić nije zakonom propisano kao krivično djelo, nego odlukom jednog stranog državljanina i fizičkog lica, koje se lažno predstavlja kao visoki predstavnik, i kojom je isto lice pokušalo da u krivičnopravni sistem unese krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika. Međutim, Kristijan Šmit prvenstveno nije visoki predstavnik, a i da jeste imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN, nema ovlaštenje da donosi zakone u BiH, s obzirom na ti da ta nadležnost na nivou BiH pripada isključivo Parlamentarnoj skupštini BiH. Čitava međunarodna zajednica bi trebalo da bude nezadovoljna ovakvim postupanjem, s obzirom na to da se radi o narušavanju ustavnog poretka u BiH i ograničavanju njenog suvereniteta, te pokušaju uvođenja kolonijalne uprave nad BiH.
Može li Republika Srpska zbog svega toga biti podložna određenim sankcijama?
Teško je anticipirati šta će se desiti u budućnosti. Međutim, ako se bude poštovalo međunarodno pravo, počev od njegovih osnova i temelja, prvenstveno Povelje UN, koja svakoj državi članici garantuje i štiti suverenost, odnosno onemogućava miješanje u unutrašnje poslove bilo koje države članice, pa i BiH, od strane bilo koga – druge države, organa ili pojedinca, i koja zabranjuje uspostavljanje protektorata nad bilo kojom državom članicom UN, neće i ne smije doći do donošenja i primjene bilo kakvih sankcija.
U NSRS su, uprkos protivljenju i otvorenom nezadovoljstvu javnosti, naročito novinarske zajednice, usvojene izmjene Krivičnog zakonika kojim se kriminalizuje kleveta. Kako to sada izgleda u primjeni i može li se reći da su izmjene počele da ispunjavaju svrhu usvajanja, odnosno da se uticalo na svijest o većoj odgovornosti za izgovoreno?
– Moram još jednom istaći da smo se uvođenjem krivičnog djela klevete u sistem krivičnog zakonodavstva samo pridružili mnogim evropskim državama, koje predmetno krivično djelo regulišu svojim zakonodavstvom, gdje pojedine propisuju čak i mogućnost izricanja kazne zatvora za izvršioca. Nismo željeli da propisujemo najtežu vrstu kazne za izvršioce ovih djela, kojom bi im na najgrublji način mogla biti ograničena sloboda. U ovom trenutku je još uvijek rano da bi se donosili bilo kakvi zaključci u pogledu primjene i ispunjavanja svrhe usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim su u sistem uvedena krivična djela protiv časti i ugleda. Koliko sam upoznat, podneseno je nekoliko krivičnih prijava zbog krivičnog djela klevete, međutim nemamo informacija da je istraga otvorena u vezi sa bilo kojom od podnesenih krivičnih prijava, slijedom čega je jasno da nema ni drugih tužilačkih, niti sudskih odluka u tom pogledu.
Utisak je da je izrada novog zakona o medijima Republike Srpske odgovor na to nezadovostvo medijske zajednice. Prema dostupnim informacijama, do sada su održana dva sastanka radne grupe za pripremu zakona. Ko čini tu radnu grupu, na osnovu kojih kriterijuma su birani i na koji način će novo zakonsko rješenje štititi interes medija u Srpskoj?
– Iako se iz nekog razloga stvorila percepcija u javnosti da je Ministarstvo pravde obrađivač novog zakona o medijima, moram istaći da uređenje medija i bilo kakvi normativnopravni poslovi iz te oblasti nisu u nadležnosti Ministarstva pravde, čak nemamo ni predstavnika u pomenutoj radnoj grupi, tako da vam ne mogu dati adekvatan i tražen odgovor na ovo pitanje. U svakom slučaju, Ministarstvo pravde podržava izradu novog zakona o medijima jer svako zakonsko rješenje koje će biti kvalitetno i unaprijediti bilo koju oblast, uključujući i oblast medija, je dobrodošlo. Vjerujemo da će taj zakon biti odličan i da će istim svi koji su na bilo koji način uključeni u oblast medija biti zadovoljni.
Јoš jedan zakon koji je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija je zakon o “stranim agentima” usvojen krajem prošlog mjeseca u formi nacrta. U kojoj fazi se nalazi izrada ovog zakona i na koji način bi on trebalo da uredi tu obast, šta podrazumijeva?
– Radi tačnog i jasnog informisanja javnosti, moram istaći da zakon o stranim agentima ne postoji, kao što ne postoji ni zakon o kleveti, nego postoje Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija i Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske. Zakon koji dodatno reguliše materiju neprofitnih organizacija je usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske u formi nacrta, nakon čega je zaključkom Narodne skupštine Republike Srpske određeno da se održi, te je 24. oktobra 2023. godine u Narodnoj skupštini Republike Srpske i održana javna rasprava u pogledu predmetnog zakona, gdje su svi zainteresovani subjekti imali priliku da učestvuju u javnoj raspravi, da svojim pismenim ili usmenim prijedlozima i sugestijama daju doprinos za utvrđivanje konačnog teksta prijedloga zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Zakonom se osniva poseban Registar neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, uređuje se javnost rada neprofitnih organizacija i druga pitanja u vezi sa njima, zabranjuje se političko djelovanje i politička aktivnost, a što je već u određenoj mjeri propisano i Zakonom o udruženjima i fondacijama Republike Srpske. Pored toga, zakonom su utvrđeni i izuzeci u pogledu zabrane političkog djelovanja, pa se tako, između ostalog, političkim djelovanjem ne smatra djelovanje u oblasti nauke, kulture, zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina, zaštite životne sredine ili borbe protiv korupcije. Dakle, izuzeci od zabrane političkog djelovanja su postavljeni dosta široko i nema potrebe za bilo kakvim strahom i sumnjom da bi ovaj zakon mogao biti zloupotrijebljen prema neprofitnim organizacijama u Republici Srpskoj.
Navedeni registar će voditi Ministarstvo pravde, predviđeno je da se podnose polugodišnji i godišnji finansijski izvještaji s naznakom uplatilaca, visine doznačenih sredstava, vrste i iznosa naknade i prihoda, kao i izvještaj o utrošku sredstava, dok će nadzor nad zakonitošću rada neprofitnih organizacija vršiti nadležni inspekcijski organi. Dakle, predmetnim zakonom se ne zabranjuje i ne ograničava rad neprofitnih organizacija i jedan od razloga za donošenje ovog zakona jeste uređenje onih pitanja koja nisu regulisana Zakonom o udruženjima i fondacijama Republike Srpske, kao i, između ostalih, rizik od zloupotrebe neprofitnih organizacija za pranje novca ili finansiranje terorizma. Kroz ovaj zakon nastojimo ojačati zakonodavni i institucionalni okvir kako bi se određene pojave i problem preduprijedili, prepoznali i odstranili. Namjera je da se obezbijedi da sektor neprofitnih organizacija radi odgovorno i časno, uz odgovarajuću otvorenost u pogledu pružanja informacija zainteresovanim stranama, te je posebno važno pitanje finansijskih poslova i kontakata, kao i prikupljanja sredstava, donacija i troškova koji s tim u vezi postoje. Sve aktivnosti moraju biti zakonite i mora se uspostaviti odgovarajući mehanizam kontrole da se sredstva opredjeljuju isključivo za dobrotvorne i druge zakonite svrhe.
Kako generalno ocjenjujete stanje u pravosuđu Republike Srpske?
– Prema onome što sam mogao da vidim i utvrdim za vrijeme trajanja mog mandata kao ministra pravde, stanje u pravosuđu Republike Srpske je zaista zadovoljavajuće. Broj starih i neriješenih predmeta se konstantno smanjuje, kao i vrijeme potrebno da se predmeti pravosnažno okončaju, što naravno utiče da se princip vladavine prava u Republici Srpskoj ostvaruje u svom punom obimu, a čemu doprinosi kvalitetan i odgovoran rad nosilaca pravosudnih funkcija, kao i njihovih saradnika i svih drugih zaposlenih u pravosudnim institucijama.
Koji su Vaši ciljevi do kraja mandata na čelu Ministarstva pravde Republike Srpske?
– Ciljevi su da se održi, a zatim i unaprijedi postojeće stanje u svim institucijama koje su u nadležnosti Ministarstva pravde, kadrovski, materijalno i infrastrukturno, a naravno sve u skladu s planom i mogućnostima Vlade Republike Srpske.
/banjaluka.net/