Dr Ana Gligić je međunarodno priznati virusolog koji je vrhunac karijere doživjela u vrijeme epidemije velikih boginja, čuvene variole vere 1972. godine, koja ju je zatekla na mjestu šefa laboratorije. Iako je odavno u penziji dr Gligić pomno prati rad mlađih kolega i sigurno je jedna od najkompetentnijih da nam objasni virus naše generacije – korona virus COVID-19.
– Ovaj virus se nalazi u prirodi i kada je čovek u potrazi za hranom ili resursima, on ulazi u prirodno žarište i tako narušava ekološki balans. Tako je, prema poslednjim istraživanjima kineskih stručnjaka, otkriveno da je korona virus 96 odsto identičan onom koji imaju slepi miševi. Ovaj virus ima potencijal da se širi vazduhom, a to je najlakši i najbrži put prenošenja – obajašnjava dr Gligić nastanak korona virusa.
Ona dodaje da ovaj virus stručnjake ne zabrinjava zbog stope smrtnosti, već zbog brzine širenja i načina na koji je opteretio zdravstvo, a na kraju i svjetsku ekonomiju.
– Ovaj virus zabrinjava, ne zbog mortaliteta, nego zbog velikog broja oboljelih. Teško je kada treba u jednom danu da primite, na primjer, 500 oboljelih, a polovini treba respiratorna podrška. To je ogromno opterećenje za zdravstvo. Takođe, kada su virusne infekcije u pitanju – lijeka nema. Samo simptomatska terapija – kaže dr Ana Gligić.
Dr Gligić kaže da je po njenom mišljenu trenutno najveći problem to što se o samom virusu jako malo zna, a to usporava i pronalaženje vakcine. Ona dodaje da se još ne zna precizno ni inkubacioni period kod ovog virusa, a za to vreme asimptomatski pacijenti mogu da šire zarazu.
– Zvanično prihvaćena brojka je 14 dana inkubacije. Ali to je period inkubacije u prosjeku za sve viruse. Inkubacija kod nekih virusa je osam dana, negdje je 14, a negdje 25. Prema nekim istraživanjima i kod nekih pacijenata inkubacija korona virusa je bila 25 dana. Što znači da bar pola od tih 25 dana pacijent nije imao nikakve simptome i sve vreme može da seje virus – objašnjava virusolog u penziji.
Ona ističe da je pred nama mnogo oprečnih ili različitih informacija o korona virusu, pa postavlja pitanje da li je virus više puta mutirao i sada ima više sojeva. Dr Gligić smatra da su to sada ključna pitanja za njene mlađe kolege kako se ova pandemija ne bi pretvorila u sezonsku bolest koju ćemo trpjeti svake godine.
Može da se desi da ovo preraste u sezonsku bolest, jer je izvor ove infekcije u prirodi i to ne možemo da kontrolišemo. Sada treba da pokupimo što više bolesničkog materijala i da istestiramo ima li imuniteta poslije ovog virusa, odnosno da li se stvaraju antitijela poslije njega, i najvažnije, da li ona štite. Potom možemo da koristimo krvnu plazmu izliječenih ljudi za liječenje drugih pacijenata – precizna je doktorka.
Ona je pričala i o “dobrim osobinama” virusa, a to je da oni mogu sami sebe da “ugase”. Kako je navela primjere nekih virusa koji su daljim širenjem postajali sve slabiji do trenutka kada su potpuno nestali ili skoro da nije bilo nikakvih simptoma kod zaraženih. Takođe, ona objašnjava da je i to jedan od faktora koji je uticao na jenjavanje zaraze u Kini.
Imali smo slučajeve kada virus sam sebe gasi posle četiri pasaža. Odnosno, kako prolazi sve više generacija inkubacije i sve više ljudi biva zaraženo tako virus slabi i gubi svoje prvobitne karakteristike. U prvom pasažu sa životinje na čovjeka, virus je najjači, klinička slika je teška i smrtnost je najveća. U drugom pasažu, kada se prenese sa čovjeka na čovjeka klinička slika je još teška, ali nema smrtnosti. I tako svakim sledećim pasažiranjem virus gubi na snazi – kaže dr Gligić.
Na pitanje šta je sve precizno uticalo na smanjenje širenje COVID-19 u Kini ona odgovara da je tu bilo više faktora, ali i da “pasažiranje virusa” može biti jedan od njih.
Prvo tu može uticati pomenuto pasažiranje virusa koji je u međuvremenu izgubio osobine divljine iz koje je potekao. Zaraza je počela u decembru, ako uzmemo da je svaka inkubacija trajala 25 dana, to znači da četiri pasaža iznose 100 dana koji se upravo sada navršavaju od izbijanja korona virusa u Kini. Tu se vjerovatno vremenom izgradio i kolektivni imunitet. Svakako, i mjere države su dosta uticale i ljudi su zbog njih postali mnogo oprezniji – priča ova doktorka u penziji.
Ona je na kraju razgovora podsjetila građane na mjere kojih treba da se pridržavaju, ali i kada možemo da očekujemo vakcinu.
Izbjegavajte svaku vrstu kontakta. Virus bez domaćina može da opstane svuda bar tri sata. To znači da ako neko zaražen kine, to mjesto je zarazno naredna tri sata. Ovakve prirodne infekcije se najteže iskorjenjuju i bez vakcine ovo stvarno može da preraste u sezonsku bolest, a moja procjena je da dobru vakcinu možemo da očekujemo za 18 meseci. Najmanje godinu dana – zaključuje dr Ana Gligić.
Izvor: kurir.rs/N1