Bosna i Hercegovina već pune 24 godine čeka u redu da postane članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i na tom putu joj stoji još samo Ruska Federacija.
Da je Rusija zadnja prepreka na putu BiH ka WTO naveli su u svom odgovoru iz Savjeta ministara BiH poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, Ermini Salkičević Dizdarević.
Ona je na jednoj od proteklih sjednica upitala koja su to otvorena pitanja i sa kojim zemljama zbog čega BiH još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije.
Tapkanje u mjestu
Iz Savjeta ministara BiH odgovaraju da se pregovori za pristupanje BiH WTO već duži vremenski period nalaze u završnoj fazi, te da je stanje pristupnih pregovora u posljednjih nekoliko godina nepromijenjeno.
Naime, na multilateralnom planu u okviru WTO Radne grupe za BiH održano je ukupno 13 rundi pregovora, a posljednja u februaru 2018. godine – ističe se u odgovoru Savjeta ministara BiH.
Dodaje se da u ovoj oblasti proces usaglašavanja domaćeg zakonodavstva sa pravilima i principima uspostavljenim u okviru WTO je uglavnom završen, a zakazivanje naredne 14. sjednice Radne grupe uslovljeno je okončanjem segmenta pregovora koji se vode na bilateralnom planu.
Kada su u pitanju bilateralni pregovori pristupu tržištu u oblasti roba i usluga, stanje je, po navodima iz Savjeta ministara BiH, takođe, duže vrijeme nepromijenjeno.
Pregovori su, naime, završeni i potpisani bilateralni protokoli sa 17 članica WTO: Kanada, Norveška, Japan, Kina, Švajcarska, Salvador, Honduras, Dominikanska Republika, EU, Indija, Koreja, Meksiko, Ekvador, Panama, Brazil, SAD i Ukrajina.
U ovoj oblasti pregovori su još uvijek otvoreni samo sa Ruskom Federacijom. S tim u vezi, u toku 2021. godine ostvaren je značajan napredak, tako da su pregovori u oblasti pristupa tržištu svedeni na ukupno 54 tarifne linije u oblasti roba (od inicijalnog zahtjeva Ruske Federacije od oko 6.000 tarifnih linija) i nekoliko otvorenih pitanja u sektoru usluga – pojašnjavaju u Savjetu ministara BiH.
Uslov
Dodaju da je ključni zahtjev Ruske Federacije, zbog kojeg su pregovori u zastoju već duži vremenski period, tačnije u toku cijele 2022. i prva dva kvartala 2023. godine, usvajanje nove odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, koja bi omogućila uvoz i plasman tečnih naftnih goriva na transparentniji način i u skladu sa kvalitetom utvrđenim važećim standardima u BiH.
Savjet ministara navodi da je Nacrt odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva pripremljen i trebalo bi da bude razmatran na jednoj od narednih sjednica.
Odmah po usvajanju pomenute odluke, kako ističu, planirano je da njen tekst bude dostavljen Ruskoj Federaciji u cilju reaktiviranja i što skorijeg okončanja bilateralnih pregovora.
Paralelno sa ovim, na multilateralnom planu je, takođe, odmah po završetku pregovora s Ruskom Federacijom, predviđeno reaktiviranje pristupnih pregovora u okviru WTO Radne grupe za BiH.
Programom rada Savjeta ministara BiH, a u okviru toga i programom rada Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za 2023. godinu, planirano je da se sve naprijed pomenute aktivnosti realizuju do kraja tekuće godine, nakon čega bi nacrt protokola o pristupanju BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji bio upućen WTO Ministarskoj koneferenciji/Generalnom savjetu na usvajanje, što predstavlja završni čin cjelokupnog procesa – poručuju iz Savjeta ministara BiH.
Prednosti članstva u WTO
Bosna i Hercegovina je u maju 1999. godine dostavila Sekretarijatu WTO zvaničan zahtjev za pristupanje u ovu organizaciju. Nekoliko mjeseci kasnije BiH je dobila status posmatrača. Korist od članstva bi trebali osjetiti proizvođači, jer će imati lakši pristup stranom tržištu, ali i potrošači koji bi trebali imati pristup kvalitetnijim i raznovrsnijim proizvodima po nižim cijenama. Članstvo u organizaciji je i jedan od uslova za članstvo u Evropskoj uniji.
/Srpskainfo/