U glavnom gradu Litvanije, Viljnusu, počinje dvodnevni samit NATO-a. Na samitu se očekuje 48 delegacija zemalja članica i zemalja partnera. Učestvovaće oko 2.400 članova, 40 šefova država, među kojima i američki predsjednik DŽozef Bajden.
Lideri država članica zemalja NATO-a će u litvanskom glavnom gradu Viljnusu, 11. i 12 jula, raspravljati o mnogim temama među kojima dominira prijem Švedske, te nastojanja Ukrajine da postane članica najveće vojne organizacije.
Iako se samiti NATO-a održavaju svake druge godine, reč je o četvrtom okupljanju ove vrste u posljednjih 18 mjeseci, odnosno od ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela 24. februara prošle godine.
Jedan samit je već održan virtuelno, dan nakon početka rata u Ukrajini, nakon kojega su uslijedili sastanci u Briselu i Madridu.
(Ne)moguće članstvo Ukrajine u NATO-u
Ovo će biti ključna tema dvodnevnog samita, jer će lideri 31 države članice Alijanse raspravljati o tome kako će definisati buduće odnose sa Ukrajinom, u svjetlu apela predsjednika ove države Vladimira Zelenskog da dobije poziv za prijem u Alijansu.
Zelenski će takođe učestvovati na samitu NATO-a.
Ne očekuje se da se tokom samita izda pozivnica za članstvo, što u procedurama Alijanse predstavlja prvi korak ka punopravnom članstvu.
To je već potvrdio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je je već potvrdio da Ukrajina neće postati članica dokle god traje rat u toj državi.
Međutim, očekuje se da se lome koplja oko formulacije u završnom dokumentu, odnosno kako će se pristupiti ovom problemu.
Zemlje istočne Evrope smatraju da Ukrajini treba ponuditi ponuditi mapu puta.
Zapadne države, među kojima i Sjedinjene Države te Nemačka, opreznije su u pogledu poteza koji bi eventualno mogao da dovede Alijansu bliže ratu sa Rusijom.
Velika Britanija je izašla sa prijedlogom da se Ukrajini dozvoli da preskoči program takozvanog Akcionog plana za članstvo, koji obuhvata političke, ekonomske i vojne reforme koje svaka zemlja kandidatkinja treba da ispuni prije punopravnog članstva.
Više država članica je podržalo ovaj prijedlog, ali treba da se tokom samita pronađe definicija kojom će se zadovoljiti potrebe svih država članica, ali i zvaničnog Kijeva.
To praktično znači da bi Ukrajina dobila neku vrstu garancije da je prijem moguć, ali svakako nakon završetka rata.
Za domaćina ovogodišnjeg samita, Litvaniju, radi se o najvećem događaju u istoriji ove države.
Osim perspektive članstva, očekuje se da lideri država članica NATO obećaju nastavak vojne i finansijske pomoći Kijevu, kako bi se Rusija odvratila od ponovnog napada nakon što se rat završti.
Švedska će postati 32 članica NATO-a
Tema Švedske je praktično završena 10. jula, uoči samita Alijanse, kada je turski predsednik Redžep Tajip Erdoan pristao da proslijedi parlamentu kandidaturu Švedske za pridruživanje NATO-u.
Švedska pored Finske su bile tradicionalno neutralne države, ali su zatražile prijem u Alijansu nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Finska je postala punopravna članica Alijanse u aprilu ove godine i prijemom ove zemlje je udvostručena granica između NATO-a i Rusije budući da je Finska ima najdužu pograničnu liniju sa Rusijom.
Iako su obje zemlje istovremeno zatražile prijem, Turska je do sada blokirala proces članstva za Švedsku, tvrdeći da ta skandinavska zemlja pruža utočište pripadnicima militantnih grupa (posebno članovima Kurdistanske radničke stranke – PKK) koje Ankara smatra teroristima.
Susret koji je 10. jula organizovao generalni sekretar NATO-a Jens Stolteberg sa predsjednikom Turske i premijerom Švedske, doveo je do prodora i time je uklonjen turski veto, te otvorena mogućnost da Švedska postane buduća članica Alijanse.
Do punopravnog članstva će doći kada sve države ratifikuju protokol prijema.
Erdoan je na sastanku 10. jula pristao da proslijedi protokol o pristupanju Švedske Velikoj narodnoj skupštini Turske.
Jake bezbjednosne mere tokom samita
Bezbjednosne mere u litvanskoj prestonici Vilnjusu su veoma oštre. Za bezbjednost su angažovane tri njemačke protivvazdušne jedinice Patriot, koje su raspoređene kako bi zaštitile mjesto održavanja skupa.
Dodatni borbeni avioni patroliraće nebom Litvanije, koja je uklesana između Rusije i Belorusije.
Takođe, hiljadu vojnika iz raznih zemalja NATO-a biće nadležni da obezbijede samit u utorak i srijedu.