Ustavni sud Bosne i Hercegovine u utorak, 9. decembra, održao je vanrednu elektronsku plenarnu sjednicu na kojoj je usvojio zahtjev za donošenje privremene mjere u predmetu broj U-35/25, u kojem je podnosilac zahtjeva Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija („Službeni glasnik RS“ broj 45/25). Takođe je tražio da Ustavni sud donese i privremenu mjeru.
Odlukom o privremenoj mjeri privremeno se stavlja van snage Zakon o finansiranju političkih organizacija („Službeni glasnik RS“ broj 45/25) usvojen na 22. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 21. maja 2025. godine, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.
“Ustavni sud je u obrazloženju, između ostalog, istakao da postojanje bitno različitih zakonskih rješenja na državnom i entitetskom nivou kada je riječ o javnom finansiranju političkih stranaka/organizacija ukazuje na argumentovanu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i rezultirati različitim tretmanom u ostvarivanju političkih prava i aktivnosti političkih stranaka iz entiteta RS. Ustavni sud je, takođe, smatrao relevantnom i činjenicu da se postupak odlučivanja odvija u samom završetku budžetske godine, kada je potrebno izvršiti raspodjelu već planiranih sredstava. Nedonošenje privremene mjere bi, u slučaju da zahtjev podnosioca naknadno bude usvojen, dovelo do situacije u kojoj se ta sredstva više ne bi mogla rasporediti za tekuću godinu te bi njihova isplata bila onemogućena”, navode iz Suda.
Dodaju da “zbog iste okolnosti, postoji realna mogućnost da sredstva za javno finansiranje političkih subjekata uopšte ne budu planirana u budžetu RS za 2026. godinu”.
“Time bi važenje spornog zakona, ukoliko bi bio proglašen neustavnim, proizvelo dugotrajne nepovratne posljedice koje bi se odrazile ne samo na raspodjelu sredstava za 2025. godinu već i na ukupnu mogućnost osiguranja zakonski predviđenog nivoa finansiranja u godini održavanja općih izbora. U vezi s tim, Ustavni sud je podsjetio da se naredne godine, odnosno u oktobru 2026. godine održavaju opšti izbori i da će prije raspisivanja izbora političke stranke i nezavisni kandidati morati preduzimati aktivnosti pripreme za izbore. Ta okolnost dodatno naglašava neposredne i potencijalno nepopravljive posljedice primjene osporenog zakona za političke stranke”, navode iz Suda.
Dodaju da je, “cijeneći iznesene argumente podnosioca zahtjeva, Ustavni sud smatrao da postoji dovoljno razloga koji ukazuju na to da bi provođenje osporenog zakona prije nego što Ustavni sud odluči o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice”.
Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva.
/SRNA/