Ukupno 100 godina zatvora presuđeno je bivšim pripadnicima Službe resora državne bezbjednosti (SDB) Srbije za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije.
Sudsko vijeće Specijalnog suda u Beogradu izreklo je kazne od 30 godina Radomiru Markoviću i Milanu Radonjiću, dok su Ratko Romić i Miroslav Kurak osuđeni na po 20 godina.
Predsjednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić, izjavio je pred sudom nakon izricanja presude, da je zadovoljan izrečenom ukupnog kaznom od 100 godina zatvora.
„Ovo je veoma važna poruka, prvenstveno za porodicu i za kolege Slavka Ćuruvije, ali i za sve novinare u Srbiji. Nikada se ne smije dozvoliti da novinar bude ubijen zbog svog posla ili da država izvrši ubistvo zbog očuvanja vlasti. Ja se nadam da smo korak bliži završetku ovog procesa, jer je drugi put dobijena presuda na sto godina zatvora“, rekao je Matić.
Advokat Slobodan Ružić, koji u postupku zastupa djecu Slavka Ćuruvije, Jelenu i Radeta Ćuruviju, rekao je da su i oštećeni zadovoljni donijetom odlukom suda.
„Mi smo očekivali da će ponovo biti donijeta osuđujuća presuda, i očekivali smo da će sud zauzeti isti stav kao prethodni put, i to zbog toga što u ponovljenom postupku nije bio iznijet ni jedan novi dokaz“, rekao je advokat Ružić.
Advokatica okrivljenih agenata Državne bezbijednosti Milana Radonjića i Ratka Romića, Zora Dobričanin, izjavila je pred sudom nakon izricanja presude, da su njeni klijenti nevini.„I nakon današnjeg suđenja svima je jasno da ubice Slavka Ćuruvije nisu danas bile u sudnici“, rekla je Dobričanin.
Ivana Stevanović, izvršna direktorka Slavko Ćuruvija fondacije, posvećene ubijenom novinaru, koja radi na promociji i unapređenju medijskih sloboda u Srbiji, izjavila je da je u ovom slučaju, svaka osuđujuća presuda, dobra presuda.
„Presuda je pokazala da sud nema dileme, da su izvedeni dokazi pokazali da iza ubistva Slavka Ćuruvije stoji kriminalni dio bivšeg resora državne bezbjednosti, praktično, država. To je nešto što smatramo jako značajnim korakom u sveopštom suočavanju zločina iz devedesetih“, rekla je Ivana Stevanović.
Nakon ove presude moguća je žalba, ali Apelacioni sud ovu odluku može samo da preinači ili potvrdi. Nije moguće ponovo pokretanje spora.
Presuda je izrečena 22 godine nakon ubistva. Istraga o ubistvu novinara i izdavača Slavka Ćuruvije, počela je 2001. godine, za vrijeme vlade ubijenog premijera Zorana Đinđića.
Prvo suđenje za ubistvo Ćuruvije počelo je u junu 2015. godine.
Ranija presuda za SDB grupu
Prethodnu presudu je Apelacioni sud ukinuo 7. septembra 2020. godine. Po toj presudi, bivši šef SDB Radomir Marković osuđen je na 30 godina zatvora, kao i nekadašnji šef beogradskog centra SDB za vrijeme ubistva Slavka Ćurvije, Radonjić, a na po 20 godina robije osuđeni su Romić i Kurak.
Miroslav Kurak je u bjekstvu i nije dostupan organima gonjenja. Međutim, iz Apelacionog suda saopšteno je da se prvostepena presuda za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije vraća na prvostepeni sud na ponovno suđenje, uz obrazloženju da je uvođenjem „NN“ lica u presudu, kao neposrednog izvršioca, izmijenjeno činjenično stanje koje je stajalo u optužnici.
Ko je bio Slavko Ćuruvija?
Slavko Ćuruvija ubijen je 11. aprila, 1999. godine, u centru Beograda, ispred ulaza u zgradu u kojoj je živio. Ćuruvija je, nakon što je napustio poziciju glavnog i odgovornog urednika u državnom listu „Borba”, osnovao „Nedeljni telegraf”, početkom 1996. godine i prvi nezavisni dnevnik u Srbiji “Dnevni telegraf”, a zatim i nedjeljnik „Evropljanin“.
Bio je kritičar vlasti tadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića. Po posebnom medijskom zakonu, „Dnevni telegraf“ je uz još nekoliko medija, zabranjen 14. oktobra 1998. godine, nakon čega je štampan u Crnoj Gori i distribuisan u Srbiji kroz mrežu izdavača.
Kako je ubijen Ćuruvija?
Prema informacijama iz optužnice, dvojica maskiranih napadača ubila su Slavka Ćuruviju u centru Beograda, u prolazu ispred zgrade u kojoj je živio, dok je bio u pratnji partnerke Branke Prpe.
U optužnici je navedeno da je N.N. lice rafalno pucalo sa razdaljine od jedan i po metar, nakon čega je Ćuruvija pao, a da je zatim ponovo na njega, pucao iz neposredne blizine.
Tom prilikom povređena je i Branka Prpa koju je, prema navodima iz optužnice, Ratko Romić pištoljem udario u glavu kako ne bi vidjela Ćuruvijine ubice.
Univerzitet Kolumbija o slučaju Ćuruvija
U oktobru 2020. godine, Univerzitet Kolumbija u Njujorku objavio je analizu slučaja Slavka Ćuruvije gdje se navodi da je osuđujuća presuda Prvostepenog suda – prelomna presuda – jer bi to bilo prvi put u istoriji Srbije da ljudi odgovorni za ubistvo novinara odgovaraju.
“Takav ishod značio bi prijeko potrebnu promjenu i poslao bi jasnu poruku da neće biti nepažljivosti za zločine nad pripadnicima medija”, navodi se u studiji koja detaljno opisuje cio slučaj i dotadašnji tok suđenja.
Tokom posljednjih 25 godina, upozorava se, ubijeno je troje novinara i Slavko Ćuruvija je jedan od njih. Nijedan slučaj nije razriješen, ističe se u analizi.
Pored ubistva Slavka Ćuruvije, riječ je o slučajevima ubistva Dade Vujasinović, koja je pronađena mrtva 8. aprila 1994. godine u svom stanu u Beogradu i Milana Pantića ubijenog 11. juna 2001. godine u Jagodini.