Svi se trudimo da u tijelu imamo što manje masti, ali to ne važi za smeđe masti.
Sve donedavno, medicina nije ni poznavala da u ljudima postoji i smeđa mast. Masno tkivo smeđe boje teško se detektuje u tijelu, jer se kod ljudi nalazi na različitim mjestima. U odnosu na salo, ovaj tip masti je organizmu mnogo korisniji.
Svaki ljudski organizam ima bar malo smeđih masti. Za razliku od bijele masti koja skladišti kalorije, ćelije smeđe masti sagorijevaju energiju i proizvode toplotu.
Šta su smeđe masnoće?
Smeđe masno tkivo ili braon masnoće su bogate mitohondrijama koje mu daju tamniju nijansu. Kao bebe imamo dosta ovih masnoća, ali se ona smanjuje kako rastemo i starimo. Mnogi ljudi i dalje imaju smeđe masnoće u dvadesetim i tridesetim godinama, ali ih do šezdesete niko već nema. Uglavnom se ove masti skupljaju kod vrata i ramena.
Salo koje vidimo na stomaku i koje se dobija nakon slatkiša i nezdrave ishrane je bijele boje, jer ono sakuplja energiju – kalorije, dok smeđe može da ih troši. Drugim riječima, smeđe masti su sastojak koji može ubrzati metabolizam i pomoći kod rješavanja viška bijelog sala.
Hladnoća aktivira smeđe masti
Provođenje vremena na hladnoći čini da se smeđe masti sve više aktiviraju u organizmu, pa čak i da prouzrokuju da se uveća broj ćelija iste masti. Ona nam pomaže da čuvamo našu tjelesnu temperaturu, što sisari i ptice i koriste, pa održavaju sopstvenu toplotu manje-više konstantnom.
Smeđa mast pomaže bebama pri termoregulaciji, jer one u tom uzrastu ne umiju drhtati i cvokotati kako bi se ugrijale. Kod odraslih osoba koje su izložene niskim temperaturama, braon mast može da posluži kao “unutrašnja jakna” koja zagrijava krv da ona ide do srca i mozga i protiče kroz hladne ekstremitete.