Ova kuća B energetskog razreda potpuno je nezavisna od komunalne infrastrukture jer ima svoju solarnu elektranu i arterski bunar.
Graditi brzo, efikasno i ekološki održivo imperativ su današnjeg tržišta. Na smanjenju CO2 se sve više i više insistira. Energetski efikasne kuće već se godinama grade svuda po svijetu. Međutim, u Srbiji taj princip gradnje nešto manje zastupljen, pišu na sajtu Gradnja.rs. Dobrim dijelom, kuće u Srbiji se grade na “starinski način“. Gradi se sporo i energetski neefikasno.
Jedna građevinska kompanija iz Kragujevca mijenja široko rasprostranjeno uvjerenje da su energetski efikasni objekti skupi, da je njihova izgradnja komplikovana i da dugo traje. Reč je o jednom primjeru dobre prakse, što je za regionalne uslove rijedak slučaj.
Kuća je prizemna i pravilnih pravougaonih volumena. Za razliku od drugih kuća u susjedstvu, ima ravan krov sa 50 godina garancije koji se aktivno koristi. Po mnogo čemu ova kuća iskače u odnosu na svoje okruženje, a podignuta je za svega 54 dana.
Iako kompaktna i na prvi pogled zatvorena, kuća se ka dvorištu otvara pomoću velikih prozora laminiranog sigurnosnog stakla. No, ono što je posebno i nesvakidašnje u vezi ove kuće nije njen izgled već njena funkcionalnost i energetska efikasnost, te velika samostalnost.
Mašina za uštedu energije
„Kuća je totalno nezavisna od svih javnih komunalnih preduzeća. Posjeduje svoju solarnu elektranu, arterski bunar za napajanje vodom, postrojenje za preradu i omekšavanje vode iz bunara i bio jamu za filtriranje kompletne vode iz domaćinstva koja se kasnije koristi za zalivanje zelenog krova i površina oko objekta“, kaže Nikola Vrućinić iz firme koja je zidala kuću.
„Hoćemo da pokažemo da je ovaj koncept održiv i da se ovo i te kako isplati. Čak ćemo uraditi i proračun koliko se ti sistemi svi isplate i da imate kuću bez troškova i opterećenja od komunalija, dažbina svaki mjesec“, navodi investitor iz Kragujevca.
Može se reći da je ova kuća mašina za uštedu energije.
Konstruktivni sklop
Konstruktivni sistem kuće se sastoji od blokova koji su se koristili kao fasadni i noseći zidovi, te betonskih stubova i greda livenih na licu mjesta. Radi efikasnosti gradnje korišćena je bijela tavanica, a koja na jednostavan način i sa izuzetnim termičkim svojstvima rješava pitanje izvođenja međuspratnih i krovnih konstrukcija. S druge strane, skoro svi unutrašnji zidovi su suvo-montažni i izvedeni kao lake gips-kartonske pregrade.
Cio proces izgradnje kuće sniman je i dokumentovan. Korisnici na taj način imaju uvid u složenost i obim radova prilikom izgradnje – od zemljanih radova i izlivanja temelja, do zidanja i završnih zanatskih radova u enterijeru.
Primjena energetski efikasnih materijala nije strana domaćem tržištu, ali njihova primjena nije dovoljno zastupljena. Već je poznato da se upotrebom takvih sistema dobijaju značajne uštede u gradnji, visok stepen termoizolacije, prirodno i zdravo okruženje za život. Samoodrživa kuća u Kragujevcu te tvrdnje dokazuje i u praksi.
Kao takva, ona klijentima, arhitektama i izvođačima služi kao dobar pokazni primjer da je energetski efikasna i samoodrživa gradnja porodičnih kuća u Srbiji i regionu moguća.
