Tehnologija mRNA pokazala se izrazito korisnom u borbi protiv koronavirusa. Kompanije Pfizer i Moderna razvile su svoje vakcine na osnovu nje. Slijedi još bolja vijest: uskoro će se njome moći liječiti bolesti kao što su AIDS, rak i druge.
Podaci koji su u novembru prikupljeni iz treće faze istraživanja pokazali su da su mRNA vakcine koje prozivode Pfizer/BioNTech i Moderna učinkovite više od 90 posto. Ova efikasnost pokazala se “na djelu” u Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelu i drugim zemljama.
Kako se navodi, mRNA je možda novost za širu javnost, ali nadu u ovu tehnologiju istraživači polažu desetljećima. Postoji mogućnost da bude efikasna protiv HIV-a, respiratornog sincicijskog virusa (RSV) i metapneumovirusa. Također se testira za liječenje melanoma i tumora mozga. Potencijalno može biti moguća alternativa genskoj terapiji za neizlječiva stanja poput bolesti srpastih ćelija.
Istorija mRNA tehnologije
Priča o mRNA vakcinama datira iz ranih 1990-ih, kada je istraživačica mađarskog porijekla Katalin Kariko sa Univerziteta u Pensilvaniji započela ispitivanje mRNA tehnologije kao oblika genske terapije. U slučaju genetske bolesti, može se koristiti za upućivanje ćelija da naprave zdravu “kopiju” proteina. Kada je riječ konkretno o mRNA vakcinama, koristi se kako bi se ćelijama “reklo” da naprave ono što izgleda kao komad virusa, tako da tijelo kao odgovor proizvodi antitijela i posebne ćelije imunološkog sistema.
Kariko godinama nije uspijevala izazvati veliko interesovanje za ovu ideju. Međutim, u proteklih petnaestak godina udružila se sa doktorom Drewom Weissmanom, stručnjakom za zarazne bolesti sa Univerziteta u Pensilvaniji. Željeli su primijeniti mRNA tehnologiju na vakcine.
“Ako želite napraviti novu vakcinu protiv gripe koristeći tradicionalne metode, morate izolirati virus, naučiti kako ga uzgajati, inaktivirati i pročistiti. To traje mjesecima. S RNA vam je potreban samo slijed “, rekao je Weissman za CNN.
Nije im trebao ni uzorak virusa.
“Kada su Kinezi podijelili sekvencu genoma koronavirusa, sutradan smo počeli proces stvaranja RNA. Nekoliko tjedana kasnije vakcinu smo ubrizgavali životinjama”, kazao je.
Dvije eksperimentalne vakcine na kojima trenutno rade ciljaju na suzbijanje gripe, a jedna od njih će biti univerzalna koja će se boriti sa svim mutirajućim sojevima. Vjerovato neće biti potrebno da se ljudi svake godine vakcinišu.
Također razvijaju vakcinu protiv HIV-a koji uzrokuje AIDS i vakcinu za prevenciju genitalnog herpesa. MRNA tehnologija moći će spriječiti širenje ebole, zika groznice, bjesnila i citomegalovirusa.
Ciljat će na još jednu metu: respiratorni sincicijski virus (RSV). Godišnje ubije između 100 i 500 djece i oko 14.000 odraslih osoba koji su uglavnom stariji od 65 godina.
Istraživači ističu kako je kontinuirani rad pomogao ubrzati razvoj vakcina protiv koronavirusa. Navode kako su uspjeli izdvojiti dijelove koronavirusa još 2016. godine tako da su imali svo potrebno znanje kada se pojavio COVID-19.
Weissmanova laboratorija trenutno radi na univerzalnoj vakcini protiv koronavirusa koja bi štitila od COVID-a 19, SARS-a, MERS-a, koronavirusa i budućih sojeva.
Rak
Moderna, kompanija koja se isključivo posvetila razvoju mRNA tehnologije, radi na vakcinama protiv raka.
“Identificiramo mutacije pronađene na ćelijama raka kod pacijenta. Zatim stvaramo vakcinu koja kodira svaku od ovih mutacija i učitavamo ih na jedan molekul mRNA”, navodeno je na Moderninoj stranici.
Autoimune bolesti
BioNtech sarađuje sa istraživačima te koriste mRNA za liječenje miševa koji su razvili bolest sličnu multiple sklerozi. Ova tehnologija im je pomogla u zaustavljanju napada, dok je ostatak njihovog imunološkog sistema ostao netaknut.
Genska terapija
Ideja genetske terapije je zamijeniti neispravan gen onim koji “radi” ispravno. Uprkos višedecenijskom radu, istraživači nisu imali puno uspjeha, izuzev određenih imunoloških nedostataka i nekih očnih bolesti.
Pristup mRNA moći će slati upute za stvaranje zdrave verzije proteina, a Weissman je naročito optimističan kada je riječ o liječenju bolesti srpastih ćelija.
Kod bolesti srpastih ćelija, crvene krvne stanice poprimaju presavijeni oblik i mogu začepiti sićušne krvne žile, uzrokujući bol i oštećenje organa. RNA bi se mogla koristiti za promjenu uputa do koštane srži, gdje se stvaraju crvene krvne stanice, “govoreći” im da “naprave” zdravije ćelije.
Istraživanja na miševima obećavaju, a Weissman je rekao kako će uskoro u pomenuta istraživanja uključiti i majmune.
Bolesti prenosive krpeljima
Weissman tvrdi kako bi mRNA mogla djelovati protiv nekih bolesti koje prenose krpelji.
“Ako postanete imuni na proteine pljuvačke krpelja, kada vas on ugrize, tijelo će stvoriti upalu i krpelj će ‘otpast'”, izjavio je.
Lajmsku bolest uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi, a krpelj uglavnom mora ostati na mjestu uboda 36 do 48 sati prije nego što prenese bakteriju na domaćina. Ako krpelj “otpadne” prije toga, ne može prenijeti zarazu.
Foto: Jan Felix Christiansen, Pixabay