Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Lejla Rešić rekla je da se novim zakonskim rješenjima inspektorima daju veća ovlašćenja da kroz zadatke u civilu obilaze radnje i firme koje nisu prijavljene i tako otkrivaju one koji rade u sivoj zoni.
– Kontrolom putem inspektora na tajnim zadacima želimo da ljude prosto usmjerimo da rade po zakonu i da izađu na tržište – rekla je Rešićeva za Večernje novosti.
Rešićeva je istakla da je cilj novih mjera iz nedavno usvojenog Zakona o inspekcijama Srpske da se unaprijedi privredni ambijent u Srpskoj, da se ljudi nauče kako da rade sa državom i za državu, a ne da se odmah ide na represiju.
– Tu sada imamo i zakonski formulisanu prikrivenu kupovinu i unutrašnju kontrolu u Inspektoratu Srpske gdje će inspektori najaviti tajni rad na terenu. Dozvoljeno im je da u civilu koriste usluge ili kupuju robu od onih koji rade na crno, a kako bi kasnije mogli da dokažu da rade nezakonito – istakla je Rešićeva.Ona je dodala da su te mjere uvedene da bi se suzbila siva ekonomija, jer inspektori konstantno kontrolišu one koji rade legalno i u sistemu su, a nelojalna konkurencija im uzima posao.
Svi oni koji sada rade u sivoj zoni, naglasila je Rešićeva, prema novom zakonu imaju priliku da izađu na tržište, jer će prvu godinu dana imati pomoć Inspektorata Srpske kroz Odeljenje za savjetodavne usluge.
– Prema novim zakonskim rješenjima, oni koji se prvi put pojave na tržištu registruju biznis i počnu sa radom, inspektori će im biti pri pomoći tu prvu godinu rada, da se nauče šta i kako da rade i da nemaju problem sa kaznama i inspekcijama. Cilj je da se ne ide odmah sa represijom već sa edukacijom – pojasnila je Rešićeva.
Ona kaže da su analizirajući stavove ljudi koji prvi put pokreću biznis došli do podataka da im je veliki problem strah od inspekcija odnosno strah od kazni i da zbog toga mnogi odustaju.
– Zato smo se opredijelili za edukaciju u prvoj godini, pa će inspektori obilazati radnje i savjetovati ljudima šta da urade i provjeravati da li su to i učinili, a ne da im odmah pišu kazne, poput onih za loše napravljene cjenovnike ili postavljene reklame i da ih odmah tjeramo sa tržišta – naglasila je Rešićeva.
SRNA