Pomoć Vlade Srpske uzgajivačima tovne junadi i svinja je dobrodošla, ali je ključ problema i dalje na uvozu, zbog čega očekujemo reakciju Savjeta ministara BiH. Stiže nam meso iz EU, a tamo je u maloprodaji skuplje nego kod nas, što je školski primjer dampinga.
Poručili su to farmeri iz Srpske, nakon što je u četvrtak iz Vlade potvrđeno da će im pomoći kroz Kompenzacioni fond.
“Mi sufinansiramo 70 feninga po kilogramu žive vage za junad i 60 feninga za kilogram žive vage svinja. Ukoliko neko od prerađivača izvozi živu stoku, onda ćemo to sufinansirati sa 30 feninga za junad i 20 feninga za svinje”, rekao je Radovan Višković, premijer Srpske.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je za “Nezavisne novine” da je pomoć dobrodošla, ali je ključ problema u uvozu, te dampinškim cijenama koje se kroz njega postižu.
“Zemlje izvoznice imaju daleko veće subvencije, a čak subvencionišu i izvoz. Tako da je ovdje problem što, iako proizvodimo trećinu potreba, iz godine u godinu imamo tržišne viškove”, rekao je Marinković.
Po njegovim riječima, interventni otkup je sprovođen više puta u posljednjih nekoliko godina, a Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske, kako kaže, svjesno preuzima teret rješavanja problema, kako bi farmeri kako-tako preživjeli.
“Ključ našeg problema i geneza našeg problema je Savjet ministara BiH, koji uporno odbija da uvede zaštitne mjere”, istakao je Marinković, koji je dodao da je rješenje problema u zaštiti domaće proizvodnje.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, navodi da iz Evrope stiže, kako kaže, silni pritisak uvoznog mesa.
“Mi nismo konkurentni. Ako sagledamo cijene na tržištu EU, u maloprodaji one su više u EU nego kod nas. Tu nešto ne štima. To je školski primjer dampinga”, izjavio je Maljčić za “Nezavisne novine”.
Na pitanje hoće li bar donekle njihove probleme riješiti interventne mjere Vlade Srpske, Maljčić ima slikovit orgovor.
“To će ugasiti požar trenutno, ali neće biti potpuno ugašen. Mi ćemo se riješiti viška i za dva mjeseca ponovo ulazimo u rizičan period”, istakao je Maljčić.
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je za “Nezavisne novine” prije nekoliko dana da je potrebno na bazi činjeničnog stanja utvrditi da li je došlo do poremećaja na tržištu.
“Prema informacijama kojima raspolažemo, u odnosu na prošlu godinu, ove godine uvoz je smanjen za oko 10 odsto. Mišljenja sam da je neophodno voditi računa o domaćoj proizvodnji na način da se zaštiti primarna proizvodnja, a da bismo mogli realizovati taj cilj, neophodno je ispoštovati procedure koje su, prije svega, definisane u odluci Savjeta ministara BiH iz 2002. godine”, rekao je Košarac.
U toj odluci, inače, definisane su procedure o tome ko i na temelju čega može pokrenuti postupak za uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza robe na carinsko područje BiH.
S Košarcem su nedavno sastanak održali poljoprivrednici, nakon čega su izjavili da su tražili uvođenje prelevmana i carina na uvoz svježeg i rashlađenog mesa goveda i svinja u BiH, a kako tvrde, dobili su obećanje da će oni biti uvedeni.
“Prelevmani bi iznosili dvije marke po kg uvezenog mesa, a carina bi iznosila 10 odsto”, rekao je nakon sastanka Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH, dodajući da bi ta mjera trebalo da traje dvije godine.