Prema predviđanjima Svjetske banke, cijene sirovina će ove godine pasti u prosjeku za četiri odsto, nakon što su 2023. godine pale za 24 odsto.
Tako se u njihovom izvještaju koji je objavljen krajem novembra prošle godine navodi da se u 2024. godini očekuje pad cijene energenata za pet odsto, te da će zbog slabog privrednog rasta usporiti potražnja za metalima i prehrambenim sirovinama, što će dovesti do pada cijena ovih proizvoda.
Investicioni gigant “Goldman Sachs” preporučio je da se ove godine ulaže u sirovine, a njihovi analitičari predviđaju prinos od 21 odsto u narednih 12 mjeseci.
Oni smatraju da su veće cijene energije i industrijskih metala pokretale ovaj rast.
U ovoj godini se očekuje, prema njihovim prognozama, pad cijena nafte, gasa, bakra i aluminijuma.
Pitali smo domaće ekonomiste šta to znači za BiH, te da li možemo očekivati niže cijene sirovina i kod nas, odnosno da li će usporiti potražnja za sirovinama.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, istakao je za “Nezavisne novine” da je uzrok pada cijena definitivno pad ekonomske aktivnosti u mnogim velikim svjetskim ekonomijama.
“Stanje je najgore u Njemačkoj i drugim evropskim ekonomijama. Stabilizacija lanaca snabdijevanja ranije narušenih ratom u Ukrajini, negativni efekti i dalje postoje i neki su lanci prekinuti, ali su uspostavljeni novi i dobar dio poremećaja na jedan ili drugi način ublažen i generalno usporavanje inflacije (naravno, ovo je dvosmjeran odnos jer i pad cijena sirovina utiče na pad inflacije)”, pojasnio je Gavran.
Prema njegovim riječima, efekti na BiH mogu biti dvojaki – pozitivni zbog nižih troškova i negativni zbog nižih cijena sirovina koje izvozimo.
“Nažalost, niže troškove nismo do sada značajnije osjetili, jer kod nas su cijene uglavnom ostale nerealno visoke, a pad troškova pretvoren u rast dobiti i ekstraprofita. Ipak, i ovi negativni efekti bi mogli dugoročno imati pozitivan efekat i potaknuti one koji izvoze sirovine na ulaganje u preradu, i izvoz prerađevina i finalnih proizvoda koji je uvijek isplativiji i generira veću korist za domaću ekonomiju. Izvoz je najčešće pogrešan i štetan, ako nije riječ o nekim kojih imate preko svih granica vlastitih mogućnosti prerade i efikasnijeg korištenja”, naglasio je Gavran.
Milenko Stanić, ekonomista, naveo je da bi zbog smanjenja cijena sirovina moglo doći do stabilizacije cijena, te da su recesija i smanjenje proizvodnje, koji su prethodnih godina nastali zbog inflacije i pandemije, uslovili pad tražnje za tim sirovinama.
“Ovo je dobra procjena, i vjerovatno će se pad cijena sirovina odraziti i na pad cijena finalnih proizvoda, jer obično nakon pada cijena sirovina poslije određenog vremenskog perioda dolazi do pada cijena finalnih proizvoda. Za građevinarstvo je važno da dođe do pada cijena željeza, koje su i u prethodnom periodu padale, što znači da dođe do stabilizacije cijena nekretnina, što se već može vidjeti na tržištu BiH”, objasnio je Stanić.
Dodao je da će ove godine zbog oštre monetarne politike, visokih kamatnih stopa i smanjenja tražnje i investicija doći i do smanjenja cijena sirovina.
“Ovo je veoma važno za potrošače jer za njih je mnogo važnija cijena finalnih proizvoda. Ovo su procjene i svjetskih i domaćih institucija”, zaključio je Stanić.