Autohtona vrsta australijske hobotnice mogla bi biti ključ u borbi protiv jednog od najtežih oblika melanoma, ustanovili su australski istraživači.
Međunarodnom studijom otkriveni su rani dokazi o tome da spoj iz otrova hobotnice kaurne (Octopus kaurna) može znatno usporiti razvoj raka.
Istraživači su otkrili i da bi taj otrov mogao pomoći u borbi protiv otpornosti na lijekove u pacijenata s melanomom s mutiranim BRAF-om, koji čini otprilike polovinu svih slučajeva melanoma.
Što su naučnici testirali?
Uz stručno vodstvo naučnice Marije Ikonomopoulou, testirana su svojstva niza sintetski reprodukovanih spojeva otrova u borbi protiv tumora.
“Proučavali smo spojeve otrova dobivene od raznih morskih životinja te smo ustanovili da se peptid australske hobotnice kaurne isticao sposobnošću da sigurno i učinkovito cilja na stanice melanoma mutirane genom BRAF u pretkliničkim modelima”, rekla je dodavši kako se ona i kolega nadaju da će pružiti temelj za visoko ciljano i manje toksično liječenje raka.
“Još je vrlo rano za više informacija, no ovakva otkrića daju nam nadu da bi se ovaj peptid hobotnice mogao razviti u ciljani tretman protiv raka koji se može sigurno i učinkovito primijeniti čak i u vrlo visokim dozama”, rekla je Ikonomopoulou.
“Mnogi pacijenti ne reaguju dobro na postojeće načine liječenja melanoma”
Naučnica ističe da brojni pacijenti ne reagiuju dobro na postojeće načine liječenja melanoma s mutiranim genom BRAF.
“Premda su ciljane terapije i imunoterapija poboljšali krajnji ishod, tekući problemi s toksičnošću lijekova i rezistencijom na njih ometaju sveukupan uspjeh u borbi protiv raka”, rekla je.
“Bez sumnje, potrebno je provesti dodatna istraživanja, no naša studija pokazuje da ovaj spoj otrova hobotnice ima snažan terapeutski potencijal”, dodala je.
Stručnjaci bi željeli istražiti ima li spoj hobotnice kaurne potencijal kada su posrijedi ostali karcinomi s mutiranim genom BRAF, uključujući rak prostate, debelog crijeva i karcinom pluća nemalih stanica.
Studija je objavljena u oktobarskom broju časopisa British Journal of Pharmacology.