Iako su dijete sa malo ugljenih hidrata često povezane sa gubitkom težine, važno je znati da neke namirnice sa malo ugljenih hidrata mogu doprinijeti povećanju tjelesne težine ako se konzumiraju u velikim količinama.
Namirnice poput avokada, maslina, orašastih plodova i sjemenki su nutritivno bogate, ali i kalorične, što može dovesti do povećanja tjelesne težine ako se jede u prevelikim količinama.
Stručnjaci su upozorili na dvije popularne namirnice sa niskim sadržajem ugljenih hidrata koje mogu podstaći povećanje tjelesne težine ako se konzumiraju bez ograničenja.
1. Slani orašasti plodovi i sjemenke
Orašasti plodovi i sjemenke imaju brojne zdravstvene prednosti, ali gastroenterolog i barijatrijski hirurg dr Harš Šet upozorava da slane verzije mogu negativno uticati na ravnotežu tečnosti u tijelu i doprinijeti nadimanju.
“Njihov visokokalorični profil može biti dodatno pojačan natrijumom, što može dovesti do prekomjerne konzumacije i otežati mršavljenje. Smanjenje unosa natrijuma pomaže u održavanju zdrave ravnoteže elektrolita, smanjuje nadimanje i zadržavanje vode i pomaže u boljoj regulaciji apetita”, kaže dr Šet za SheFinds.
Nutricionistkinja Šeri Berger ističe da su “orašasti plodovi i puteri od orašastih plodova odličan izvor zdravih masti, proteina i vlakana, ali ako ih jedemo bezobzirno, lako možemo da unesemo više od 800 kalorija u samo jednoj užini”.
Umjerenost je ključna – uključivanje orašastih plodova u uravnoteženu ishranu može obezbijediti vrijedne hranljive materije, bez ometanja ciljeva mršavljenja.
2. Punomasni mliječni proizvodi
Punomasni mliječni proizvodi, kao što su punomasno mlijeko, sir i puter, imaju malo ugljenih hidrata u poređenju sa proteinima i mastima. Međutim, njihov visok sadržaj zasićenih masti može povećati nivo LDL holesterola, što može povećati rizik od upale i smanjiti osjetljivost na insulin.
“Veoma loši oblici masti, kao što su zasićene masti, nalaze se u proizvodima kao što su punomasno mlijeko, sir i puter. Ove masti povećavaju LDL holesterol, podstiču upalu i smanjuju osjetljivost na insulin – tri faktora koji povećavaju rizik od dijabetesa, a takođe doprinose gojenju”, zaključio je dr Šet.