Kako bi izgledali legendarni automobili iz istorije Škode da su ih oblikovali savremeni dizajneri? Uđite u svijet mašte dizajnera i saznajte šta ih inspiriše.
Možda je napolju prohladno, ali sunčana vožnja u prekrasnom kabrioletu uvijek prija. Svakako, ponekad treba stisnuti zube i suočiti se sa lošim vremenskim uslovima, ali u tome je ljepota kabrioleta.
Veza između automobila, vozača i njihove okoline je savršena. A ova tri elementa je približio što je više moguće francuski dizajner Martin Leprince iz Škoda Dizajn sektora.
On je želio postići ovo sjedinjavanje u svojoj modernoj kabriolet verziji modela Felicia.
Tijelo bez granica
Kada Martin sedne za volan tirkiznog primerka originalnog kabrioleta Felicia u Škodinom muzeju, posebno zadovoljstvo mu pružaju detalji.
“Volim da dodirujem materijal”, objašnjava on.
To ga čini idealnim dizajnerom enterijera, što je upravo ono što i radi u Škodi.
Njegova strast prema enterijeru očigledna je i u njegovoj radnoj sobi. Odabrao je kabriolet Felicia upravo zbog njegove unutrašnjosti.
Martin Leprince je počeo crtati automobile sa pet godina i nikada zapravo nije stao. Nakon završetka dizajnerske škole u Parizu, usredsredio se na UX Design, ali na kraju je odlučio da se specijalizuje za dizajn enterijera. U Škodi je od 2017. godine i radio je na projektima kao što su studije VISION X, VISION RS i VISION iV. U slobodno vrijeme voli da ručno izrađuje stvari, uglavnom skulpture i modele. |
“Odabir kabrioleta bio mi je važan, jer istovremeno možete videti spoljašnjost i unutrašnjost. Ljudi mogu kupiti automobile zbog spoljašnjeg izgleda, ali većinu vremena automobil posmatraju iznutra, a u kabrioletu se spoljašnjost i unutrašnjost lijepo kombinuju”, kaže Martin.
“Odlučio sam se za neobičan i, na prvi pogled, možda nepraktičan detalj na interfejsu između unutrašnjosti i spoljašnjosti: ‘lebdeće’ vjetrobransko staklo koje levitira nekoliko centimetara iznad tijela i zakrivljeno je prema unutra kako bi služilo kao instrument tabla i ekran multimedijalnog sistema”.
Ova karakteristika znači da ne postoji granica između spoljašnje i unutrašnje strane automobila. Ovaj osjećaj jedinstva pojačan je presvlakama, koja seže sve do panela karoserije.
Bohe Vita
“Automobil zovem Bohe Vita, jer meni govori o boemskom načinu života, svojevrsnoj češkoj verziji La Dolce Vita”, objašnjava Martin.
Ono što ga je u originalnom modelu najviše inspirisalo bile su njegove elegantne linije i proporcije.
Prostor za putnike smješten je između točkova na isti način kao u originalnoj verziji, a dugi zadnji prepust i dužina poklopca takođe podsećaju na original.
Njegova Felicia je ipak više nego samo retro studija.
“Pokušao sam da iskoristim trenutni Škodin dizajnerski jezik kako bih stvorio moderniju i jedinstveniju interpretaciju starog modela”, kaže Martin..
Upotrijebio je ono što naziva “jakim karakteristikama” kako bi se pozvao na originalni kabriolet.
Uključio je originalno dizajnirana “peraja” na zadnjem delu, na kojima najveći dio zauzimaju zadnja svjetla.
Logotip proizvođača automobila koji, čini se, formira čitav upravljački stub, još je jedan pogled na istoriju, kao i referenca na skulpturu, disciplinu koju Martin jako cijeni.
Od skica do vizija
Martin je započeo rad na ovoj studiji praveći razne male skice.
“Kada radite u malom obimu, možete brzo da dobijete ideju o osnovnim proporcijama. Ne trošite vrijeme na detalje, zanimaju vas prije svega glavne crte koje automobilu daju identitet”, opisuje svoj metod rada ovaj dizajner.
Posle niza malih skica na papiru, uzima svoj tablet.
“Nakon što ste dobili osnovne linije, možete početi sa detaljima. Ali prva snažna vizija je izuzetno važna”, objašnjava Martin Leprince.
Za postavljanje prvih skica trebalo mu je pola dana, a zatim je proveo još četiri dana izrađujući detaljan dizajn.
Originalna Škoda Felicia je jedan od najljepših čehoslovačkih kabrioleta. Proizvodio se u fabrici u Kvasini u periodu 1959–1965. godine. Nešto manje od 15.000 primjeraka ovog kabrioleta je sišlo sa proizvodne trake. |
Priznaje da je ideja sa zakrivljenim, lebdećim vjetrobranskim staklom bila tvrd orah.
“Proučavao sam staklene statue, a uz pomoć fotografija i slika pokušao sam da smislim način crtanja 3D staklenog predmeta tako da je cjelina razumljiva i da izgledala realno. To mi je oduzelo nekoliko dana”, priznaje.
Nakon konsultacija sa šefovima sektora za dizajn, pokušao je da se drži što bliže svojoj izvornoj viziji.
“U dizajnu morate slušati druge i razumjeti njihovu viziju, ali takođe morate biti vjerni svojoj”, kaže Martin.
Nema sumnje da je poštovao taj princip u svojoj prepoznatljivoj viziji kabrioleta Felicia.
(B92)