U strahu od ljetnje žege i suše, koje petu godinu zaredom desetkuju rod kukuruza i naročito soje, ratari, osim što se okreću ozimim usjevima, siju i neke alternativne biljne vrste.
Mak, koji se nekada gajio na okućnicama ili skraja njive, polako osvaja oranice sjevera Bačke.
U atarima sjevera Vojvodine pored žita i uljane repice ove jeseni zbog nedostatka padavina još jedna biljna vrsta stidljivo niče. Riječ je o maku koji ne samo da zauzima mjesto kukuruzu, a naročito soji, od čije sjetve će i posljednji proizvođač odustati poslije ovogodišnjeg prinosa od osam stotina kilograma po hektaru, parira i pšenici.
Da bi se nahranio jedan hektar hljebnog žita potrebno je bar 24.000 dinara za đubrivo, dok je mak skromnija biljka. Daje prinos od 8 stotina do hiljadu kilograma po hetaru, a ove godine na veliko kilogram maka je dostigao cijenu oko 220 dinara, piše Radio-televizija Vojvodine.
Za sada je tako ali ne bi trebalo zaboraviti na činjenicu da se mak na većim površinama gaji samo nekoliko posljednjih godina, što znači da nema ozbiljnijih biljnih bolesti i štetočina.
Međutim, prirodno je da se one s vremenom pojave, što će otežati i poskupjeti njegovu proizvodnju.