Zagreb – Hrvatska privreda ušla je u korona-krizu u znatno boljem stanju nego u krizu 2008. godine.
To bi značilo da bi se nakon velikog pada BDP-a u 2020. godini od 9,1 posto mogla brzo oporaviti sljedeće godine, po stopi od 7,5 odsto, procjena je Evropske komisije, koja je objavila proljećne ekonomske prognoze.
Evropska komisija u prvim ekonomskim prognozama nakon izbijanja pandemije koronavirusa procjenjuje da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti 9,1 odsto, a sljedeće godine rasti 7,5 odsto. To je povoljnije od procjena hrvatske vlade, koja za ovu godinu predviđa pad od 9,4 odsto, a sljedeće godine oporavak po stopi od 6,1 odsto.
“Hrvatska privreda ušla je u krizu Kovid 19 u znatno boljem stanju nego u krizu 2008. godine. Pod pretpostavkom da će se mjere za suzbijanje (pandemije) postupno ukidati tokom 2020. godine, hrvatska privreda trebalo bi da se brzo oporavi 2021. godine nakon snažnog smanjenja 2020. Veliko oslanjanje na turizam pogoršava pad i predstavlja rizik u slučaju dužih ograničenja putovanja. Domaća potražnja trebalo bi da ostane glavni pokretač oporavka budući da izgledi za globalnu trgovinu ostaju neizvjesni. Očekuje se da će vladine mjere ublažiti uticaj recesije na tržište rada iako dolaze uz visoku cijenu po javne finansije”, kaže se u sažetku izvještaja za Hrvatsku.
Komisija navodi da će privreda u Evropskoj uniji ove godine doživjeti recesiju “istorijskih razmjera” uprkos brzom i sveobuhvatnom odgovoru na krizu, kako na nivou EU, tako i u državama članicama, piše Indeks.
U evropodručju koje čini 19 zemalja, očekuje se pad od 7,7 odsto, a sljedeće godine rast 6,3 odsto. U EU 27 očekuje se pad od 7,4 odsto i dogodine rast 6,1 odsto. Najmanji pad privrede ove godine očekuje se u Poljskoj, 4,3 odsto, a najveći u Grčkoj, 9,7 odsto, Italiji 9,5 odsto i Španiji 9,4 odsto.
Komisija u svojoj analizi navodi da je hrvatska privreda u ovu krizu ušlo sa znatno bolje početne pozicije nego na početku globalne finansijske krize 2008. godine, da je BDP prošle godine konačno premašio onaj iz 2008. i da je stopa nezaposlenosti pala na najniži nivo ikad.
Makroekonomska neravnoteža (visoki nivoi dugova i spoljnjih obveza) pala je ispod nivoa iz 2008. Premda još uvijek relativno visok, državni dug znatno se smanjio zahvaljujući budžetskom višku tri godine zaredom. Osim toga, prosječna dospjelost i cijena servisiranja javnog duga znatno je poboljšana. Povećanje troškovne konkurentnosti i pristupanje EU postavili su temelj snažnom širenju izvoza i hrvatskog tržišnog udjela do 2019. godine, navodi Komisija.
Budući da visokofrekventni indikatori ukazuju na snažne privredne rezultate u prva dva mjeseca ove godine, čini se da hrvatska privreda nije teško pogođena poremećajima u snabdjevačkim lancima u Kini. Ipak, sa eskalacijom pandemije u Evropi početkom marta, te uvođenjem strožih mjera suzbijanja u Hrvatskoj u drugoj polovini marta, očekuje se da će najveći dio privrednog učinka pandemije biti koncentrisan u drugom kvartalu 2020. godine.
Uprkos velikom padu, očekuje se da će se domaća potražnja oporaviti prije izvoza zbog značajnih neizvjesnosti oko izgleda za globalnu trgovinu. Mjere za potporu plata i djelovanje automatskih stabilizatora trebalo bi da pomognu u održavanju potrošnje domaćinstava, dok se očekuje da će ulaganja biti potkrijepljena tekućim projektima finansiranih sredstvima EU fondova i nekoliko mjera podrške likvidnosti za preduzeća.
Državna potrošnja trebalo bi da nastavi pozitivno da doprinosi rastu. Očekuje se da će se izvoz robe smanjiti 2020. godine, prije svega zbog očekivane recesije u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima. Izvoz usluga trebalo bi još više da trpi zbog negativnog uticaja mjera suzbijanja i ublažavanja pandemije na turistički, ugostiteljski i saobraćajni sektor. Zbog očekivane povećane averzije potencijalnih nerezidentnih turista prema međunarodnim putovanjima, ne očekuje se da će oporavak turizma 2021. godine dosegnuti nivo iz 2019.
Negativni uticaj velikog pada izvoza na BDP trebalo bi biti ublažen visokom uvoznom komponentom turizma. Očekuje se da će se trgovinski manjak privremeno pogoršati 2020. godine prije nego što se djelimično oporavi 2021. Saldo tekućeg računa trebalo bi se privremeno pogoršati na -1,75 odsto BDP-a u 2020. godini prije nego što se poboljša na 0,5 odsto BDP-a u 2021. godini.
Očekuje se pad zaposlenosti, ali i brz oporavak. Očekuje se da će tržište rada brzo reagovati na prekid privredne aktivnosti. Iako bi državne mjere za podršku platama i likvidnosti trebalo da ublaže pad zaposlenosti u nekim sektorima, zaposlenost će snažno pasti u sektorima poput ugostiteljstva. Stopa zaposlenosti trebalo bi da padne ove godine 3,9 odsto, a sljedeće godine da poraste 3 odsto. Stopa nezaposlenosti ove godine trebalo bi da se poveća preko tri odsto i da iznosi 10,2 odsto, a sljedeće godine bi trebalo da padne na 7,4 odsto.
Očekuje se da će se inflacija potrošačkih cijena smanjiti 2020. godine zbog pada cijena nafte. Ove godine očekuje se inflacija po stopi 0,4 odsto, a sljedeće godine 0,9 odsto.
Budžetski deficit ove godine bi mogao iznositi 7,1 odsto BDP-a, a sljedeće godine 2,2 odsto. Komisija predviđa snažan rast javnog duga na 88,6 odsto BDP-a sa prošlogodišnjih 73,2 odsto. Sljedeće godine javni dug trebalo bi da padne na 83,4 odsto.
index.hr