Agencije za bankarstvo Republike Srpske i Federacije BiH već naredne sedmice trebalo bi da donesu novi set mjera kojima će pokušati da ograniče rizik rasta kamatnih stopa. Navode da ni sada nema realnog osnova za takvo nešto, ali pojedine banke obavijestile su klijente da im krediti sa promjenjivom stopom imaju novi, skuplji, plan otplate.
Pojedine banke u Bosni i Hercegovini ovih dana obavijestile su klijente da kamate na kredite sa promjenjivom stopom idu ka gore. Gledalac koji nam je ustupio obavještenje svoje banke umjesto 3,99 odsto, od sada će plaćati kamatu od 5,03 odsto. Mjesečno, 50-ak maraka više.
S obzirom da je banka preuzela dio negativnog uticaja na porast nominalne kamatne stope, a u cilju ublažavanja negativnih efekata rasta vrijednosti jednogodišnjeg EURIBOR-a, nominalna kamatna stopa kredita će od 1.3.2023. godine iznositi 5,03 odsto – navodi se u obrazloženju dotične banke.
Bilo bi i više, navode, jer iznos marže od 3,99 odsto treba uvećati za vrijednost godišnjeg EURIBOR-a od 3,37 odsto. Da agencije za bankarstvo nisu krajem septembra donijele odluku da ublažavanju rizika rasta kamata, to bi se vjerovatno i desilo. Međutim, svaka banka koja bi kamatu podigla za više od dva odsto iz svoje dobiti morala bi da izdvoji dodatna sredstva na ime kreditnog rizika.
Ista mjera donesena je i u Federaciji BiH, pa takođe nije zabilježen veliki rast kamata.
Ipak, rijetkost je da je jedna banka odlučila da umanji stope. Bojan Luburić, direktor MF banke, kaže da su se time odrekli dva i po miliona kamatnog profita, jer nije red da sav teret krize prevale na klijente. Strani izvori finansiranja nisu česti, ali banke koje ih dijelom ipak koriste već imaju povećane troškove.
Postoji kamatni rizik, jer u situaciji inflacije, kada svuda u okruženju raste EURIBOR i ostale kamatne stope, nije realno biti potpuno izolovan. Nije realno očekivati da će stope na depozite ostali iste – dodaje Luburić.
Stručnjaci ističu da će rast kamata dostići vrhunac na ljeto, a da bi treći kvartal godine donio stabilizaciju. Cilj je obuzdati inflaciju, koja je u Evropi zacrtana na dva odsto. U decembru je iznosila oko devet odsto i bilježila blagi pad. U BiH je i dalje oko 14 odsto.
U resornim agencijama navode da ne sjede skrštenih ruku, pa već naredne sedmice planiraju novi set mjera.
Ono što sada želimo jeste da spriječimo podizanje kamatne stope na nova zaduženja, jer ne vidimo razlog, a s druge strane nije došlo do rasta kamata na depozite – ističe direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput.
Druga mjera mogla bi da bude ponuda bankama da umjesto EURIBOR-a koriste referentnu stopu koja bi bila vezana za lokalne depozite. Јer na računima bh. banaka trenutno se nalazi više od 29 milijardi depozita, a ukupni krediti oko 21 milijarde.
Reklo bi se, sasvim dovoljno sredstava i za rast kredita, ali i za obuzdavanje kamatnih stopa.