Socijaldemokrate su ubjedljivo dobile izbore u njemačkoj pokrajini Rajnland-Pfalc, a Zeleni u Baden-Virtembergu, a kako ocjenjuje Dojče vele, demohrišćani su kažnjeni zbog pandemijske politike i afera.
Ocjenjuje se da će to što Hrišćansko-demokratska unija (CDU) još nikad nije prošla ovako loše u dvije pokrajine na jugozapadu Njemačke, osvojivši daleko manje od 30 odsto u nekadašnjim bastionima, gdje su ranije dobijali i apsolutnu većinu glasova, upaliti sve alarme u stranci Angele Merkel.
Samo šest mjeseci prije saveznih izbora, pitanje je da li silazna spirala može da se zaustavi.
Ankete pokazuju da na saveznom nivou demohrišćani imaju 30-33 odsto, a prije samo nekoliko mjeseci bili su na 38-40 odsto. Dalji pad je izvjestan zbog afere u kojoj su njihovi poslanici zarađivali pare lobirajući za proizvođače maski usred pandemije, ocjenjuje se u komentaru DW.
Ukazuje se, međutim, da bi za CDU i bavarsku sestrinsku Hrišćansko-socijalnu uniju (CSU) bilo pametno da potraže dublje razloge pada i ocjenjuje da bi, i da su vremena bolja za CDU, toj stranci bilo teško da u Rajnland-Pfalcu pobijedi popularnu socijaldemokratkinju Malu Drajer koja će zadržati premijersko mjesto. Isto važi za zelenog premijera Vinfrida Krečmana u Baden-Virtembergu.
Za CDU je zabrinjavajuće i to što u ove dvije pokrajine više nije potrebna za stabilnu koaliciju. U Rajnland-Pfalcu će vjerovatno biti nastavljena koalicija socijaldemokrata sa Zelenima i liberalima, a sada je matematički ista koalicija moguća i u Baden-Virtembergu.
Krečman je do sada bio u koaliciji sa demohrišćanima, ali je pitanje da li ih i dalje želi u vlasti. Krečman nije tipičan Zeleni, zapravo biračima djeluje tako konzervativno, kao da je iz CDU.
Ako ipak nastavi koaliciju sa demohrišćanima, to će biti snažan signal pred savezne izbore, jer Zeleni po svaku cijenu žele da vladaju i u Berlinu.
Uprkos padu demohrišćana, moguće da će upravo koalicija ove dvije partije biti jedina matematički i politički moguća, smatra komentator DW.
Izvjesno je samo da u Kancleramtu više neće biti Angela Merkel, poslije 16 godina. Srozavanje stranke pred njeno penzionisanje podsjeća na posljednje godine Helmuta Kola koji je bio kancelar jednako dugo kao i Merkelova, sve do 1998. godine i ostavio CDU u problemima, s teškim godinama u opoziciji.
Za današnje demohrišćane je utjeha da će se njihova prednost na saveznom nivou teško sasvim istopiti do septembra, pa je sva prilika da će dati i sljedećeg kancelara.
Njemačka i svijet nestrpljivi su da saznaju ko će naslijediti Angelu Merkel, a to bi mogao da bude novi šef CDU Armin Lašet ili bavarski premijer Markus Zeder.
Što prije demohrišćani donesu odluku ko im je kandidat, to će se prije probiti kroz negativne napise o svom kriznom menadžmentu tokom pandemije, zaključuje se u komentaru DW.