Sjedanje za pregovarački sto Moskve i Kijeva o prekidu rata u Ukrajini gotovo je nemoguća misija, a svijet je, godinu dana od početka krvavog sukoba ove dvije zemlje, u strahu od eskalacije rata.
Rat u Ukrajini, najveći na tlu Evrope u ovom vijeku, počeo je 24. februara 2022. godine i jedino što se pouzdano zna u vezi s njim jeste da se ne nazire kraj ni kako će se završiti.
Ništa više nije isto, a povratka na staro, po svemu sudeći, neće ni biti. Rat u Ukrajini uveo je civilizaciju u borbu za novu podjelu moći u kojoj se ne isključuje ni apokalipsa novog vijeka nuklearni rat. Za nama je godina koja je bukvalno promijenila svijet, prenose svjetski mediji.
Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, poručio je u petak da Rusija mora da bude poražena u Ukrajini, kako bi prestala sa pokušajima osvajanja teritorija koje je nekada kontrolisala.
“Rusija mora da izgubi u Ukrajini”, rekao je Zelenski.
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Rusije, ocijenio je da će pobjeda Rusije biti dostignuta.
“Vratićemo naše teritorije i pouzdano zaštititi naš narod koji je stradao”, napisao je Medvedev na Telegramu.
Vladimir Putin, predsjednik Rusije, objavio je 24. februara 2022. godine, početak “vojne operacije”, kako je Rusija zove, a 150.000 ruskih vojnika dobilo je naređenje za pokret.
Putin je tada rekao da je cilj “specijalne vojne operacije” denacifikacija i demilitarizacija Ukrajine i oslobađanje Donbasa od okupacije ukrajinskih ekstremista.
Izlazak Rusije iz programa ograničavanja nuklearnog naoružanja srednjeg i dugog dometa “Start” drastično povećava rizik i od upotrebe atomskog oružja, što savremenu civilizaciju dovodi na rub propasti.
Najveći rizik i dalje lebdi u vazduhu da li će budući svjetski poredak biti skrojen pritiskom crvenog atomskog dugmeta.
Iako niko ništa ne tvrdi, posljednji govori Putina i Džozefa Bajdena, predsjednika Amerike, duboko zabrinutom čovječanstvu ne ulivaju ni nadu niti optimizam.
“Lideri EU su poručili da se neće smiriti dok Ukrajina ne prevlada u sukobu sa Rusijom”, saopšteno je iz Evropskog savjeta.
Jens Stoltenberg, glavni sekretar NATOa, rekao je da se Putin “priprema za novi rat” i da želi Evropu u kojoj Rusija “može diktirati šta komšije rade”.
Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, rekla je da Putin nije uspio postići nijedan od svojih strateških ciljeva i da Rusija postaje sve izolovanija.
Stoltenberg je uputio upozorenje Pekingu da ne šalje oružje Rusiji.
Slanje smrtonosne pomoći Moskvi u Kini, upozorio je Stoltenberg, bila bi “vrlo velika greška ovo je vrlo ozbiljno”.
Kina je u petak, na godišnjicu početka rata u Ukrajini, objavila dokument od 12 tačaka u kojem detaljno iznosi svoj stav o tom ratu i poziva na prekid neprijateljstava i mirovne pregovore.
Entoni Blinken, državni sekretar SAD, saopštio je da je Putin započeo rat u Ukrajini i da ima moć i da ga okonča.
Mateuš Moravjecki, poljski premijer, izjavio je u petak da je Poljska isporučila četiri tenka leopard 2 Ukrajini i da je spremna da brzo isporuči dodatni broj njih, prenio je Reuters.
Olaf Šolc, njemački kancelar, rekao je u petak da pitanje o tome da li Ukrajini poslati vojne avione “trenutno nema smisla”.
Šolc je izrazio strahovanje da bi sukob u Ukrajini mogao postati dugotrajan rat, ali je naglasio da će Zapad i Njemačka pomagati Kijevu sve dok je to potrebno.
Zapadne zemlje, prije svega zemlje EU i SAD, poslale su u Ukrajinu desetine milijardi dolara vrijedne pomoći, a samo je Vašington do sada poslao više od 29,3 milijarde dolara vojne pomoći.
U fokusu medija tokom proteklih godinu dana, najviše pažnje su dobile isporuke njemačkih tenkova leopard 2 i američkih M1 abrams tenkova, ali i američkih višecijevnih bacača raketa himars.
Jednogodišnji sukobi na istoku Evrope donijeli su razaranje gradova, industrije, infrastrukture i velike ekonomske posljedice, najviše po Evropu, koja je zavisila od ruskog gasa, a koga nema zbog sankcija koje su Rusiji uvedene. Širom svijeta održani su antiratni protesti sa kojih je poručeno da rat u Ukrajini treba što prije da se završi.