O jednom od 14 evropskih prioriteta – Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH danas će, na vandrednim sjednicama, konačan sud dati Predstavnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Prijedlog ovog zakona je obiman i, kažu, za političare restriktivan.
Između ostalog, predviđa obavezu podnošenja izveštaja i uvođenje registra o imovinskom stanju i nosilaca javnih funkcija i njihovih bliskih srodnika, a o sukobu interesa u institucijama BiH odlučivaće sedmočlana komisija.
Nosilac javne funkcije u institucijama BiH dužan je da u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju podnese komisiji izvještaj o materijalnom stanju i ličnoj imovini, kao i njegovih bliskih srodnika, u skladu sa stanjem na dan izbora, odnosno imenovanja, a nakon toga na godišnjem nivou, najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Podaci iz javnog registra biće objavljeni na zvaničnoj internet stranici komisije, u skladu sa važećim propisima o zaštiti ličnih podataka. …
– Ovaj zakon će biti zaista strog. Značajna novina je da će morati biti ovjereni i imovinski kartoni nosilaca javnih funkcija na nivou institucija BiH. U slučaju sumnje, provodiće se i dodatne provjere – navodi ministar pravde u Savjetu ministara Davor Bunoza.
Put do konačne verzije ovog zakonskog rješenja bio je dug i kompleksan. O tome svjedoči i podatak o najmanje šest verzija teksta zakona početkom ove sedmice. Radna grupa, u kojoj je bila i ministarka uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Јujić, usaglašavala ih je, član po član.
– Ovaj zakon se isključivo odnosi na nosioce javnih funkcija u institucijama na nivou BiH i nikako i ni na koga drugoga, to je suština, a usaglašen je kroz vrlo bitne komentare predstavnika iz Republike Srpske – kaže Јujićeva.
Za sutra je zakazana hitna sjednica Predstavničkog doma, a po njenom okončanju o Zakonu o sprečavanju sukoba interesa trebalo bi da zasjeda i Dom naroda. Hoće li eventualnim usvajanjem ovog zakona bh. vlasti Briselu pokazati da evropski put može biti vlasništvo domaćih institucija i da li će tamošnja administracija to znati da cijeni?
– Pokazali smo konstruktivnost na način da smo uložili dodatne napore da se elementi koje je dostavila Republika Srpska u potpunosti implementiraju u Zakon i da pokažemo da smo konstruktivan faktor na evropskom putu BiH, očekujući da će Evropsko savjet odrediti tačan datum pregovora Za BiH. Zakon o sudu, pored Zakona o Ustavnom sudu i prestanka važenja zakona o mandatu stranih sudija, ostaje na dnevnom redu – kaže ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.
Ove zakone Evropa očekuje, ali za Brisel prioritet nisu ni zakon o Ustavnom sudu, a ni o mandatu stranih sudija. Uz zakon o sudu, kod kojeg nije sporno samo sjedište, nego i pokušaj probošnjačkih partija da prošire kapacitet djelovanja tog suda izvan okvira koje donosi Parlamentarna skupština, zanima ih i tzv. paket integriteteta izbornog procesa. Јoš je neizvjesno, poručuje iz Brisela ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković, hoće li se 21. marta, do sada u BiH učinjeni kompromisi nagraditi?
– Pritisak je veći nego ikad, treba nam hladna glava. I dalje se insistira na zakonu o sudovima. Očekuju se i rješenja dijela integriteta izbornog procesa. Ima skeptika, koje ćemo potpuno razbiti. Neće biti nijedan ako se za nekoliko dana pojavimo i sa zakonom o sudu i integritetom, onda nema dileme – kaže Konaković.
Skeptici, među kojima su Njemačka, Holandija, Moldavija, kako je i sam Konaković govorio, zemlji u ratu, Ukrajini, a uz nju i Moldaviji, evropski put mjerili su drugim aršinima. BiH, za sada verbalno, hvale za više učinjenog u jednoj nego u proteklih sedam godina. Ostaje još i da saznamo sudbinu posljednjeg usaglašenog – Zakona o sprečavanju sukoba interesa BiH – u domovima Parlamentarne skupštine.
/RTRS/