Zbog situacije uzrokovane kovidom i činjenicom da nisu svi ključni ljudi imenovani u administraciji Džoa Bajdena, novog američkog predsjednika, došlo je do kašnjenja donošenja odluke o izboru novog visokog predstavnika.
Naime, kako su nam rekli njemački izvori upućeni u poteze i planove koje Kristijan Šmit, kandidat Njemačke za novog visokog predstavnika, sprovodi, prema trenutnom planu može se očekivati da bi odluka mogla biti donesena u narednih nekoliko sedmica. Jedan izvor nam je rekao da i dalje nije sigurno hoće li Šmit dobiti povjerenje Savjeta za sprovođenje mira, ali da je Vlada Njemačke, koja je Šmita kandidovala, i dalje uvjerena u pozitivan ishod.
“Prvobitno je bilo planirano da odluka bude donesena početkom marta, a sad je moguće da odluka bude krajem marta ili narednog mjeseca. U svakom slučaju, očekujemo da će Šmit stupiti na dužnost već u junu bez obzira na ovo manje kašnjenje”, rečeno nam je.
Naglašeno nam je da Šmit ovih dana pokušava stupiti u kontakt s najvišim državnim funkcionerima, a da je nedavno razgovarao i s Miloradom Dodikom, predsjedavajućim Predsjedništva BiH, te da želi svima predstaviti koncept i planove. Što se tiče obraćanja javnosti, objašnjeno nam je da Šmit čeka potvrdu, a da će onda i široj javnosti BiH izložiti svoje planove.
“Možemo reći da će njegov posao biti implementacija 5+2 uslova za završetak misije OHR-a. Da li će to biti posao koji će trajati dvije, tri, pet ili više godina nije svrsishodno jer bi se bespotrebno kreirao vještački rok koji bio stvorio nepotrebna očekivanja i spekulacije”, rečeno nam je.
Izričito nam je naglašeno da je plan da Šmit tijesno sarađuje s Kancelarijom specijalnog predstavnika EU u BiH, te da će zajedno raditi na implementiranju reformske agende za EU, kao i ispunjavanju preporuka iz Mišljenja Evropske komisije. Ključni cilj će biti saradnja sa SAD, EU i zemljama članicama EU, kao i ostalim partnerima u Savjetu za sprovođenje mira.
Šmit, kako nam je rečeno, ne namjerava ispustiti nijedan od alata koji će mu kao visokom predstavniku stajati na raspolaganju, ali da je namjera da podstakne domaće aktere na reforme i konstruktivan dijalog bez revizije prošlosti.
“Treba razumijeti da će iza Šmita stajati težina njemačke države koja će mu dati neophodan autoritet, ali Šmit neće biti njemački visoki predstavnik, nego visoki predstavnik međunarodne zajednice”, pojašnjeno nam je, uz napomenu da se radi o iskusnom njemačkom političaru koji uživa autoritet na svim nivoima, ali i koji poznaje BiH i region.
“On je tokom cijele političke karijere od devedesetih naovamo bio uključen i u toku svega što se dešavalo na Balkanu. On nije neko kome aktuelni političari u BiH nisu nepoznati, i to je jako bitno”, naglašeno nam je.
Naši sagovornici nisu mogli komentarisati poteze koje je sadašnji visoki predstavnik Valentin Incko povukao kad je u pitanju prijetnja sankcijama prema Narodnoj skupštini RS ako ne povuče odlikovanja ljudima osuđenim za ratne zločine.
“Ambasador Incko je legitimni visoki predstavnik i on koristi svoj autoritet onako kako on smatra da je najsvrsishodnije”, rečeno nam je.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke i dobra poznavateljka njemačke politike, kaže za “Nezavisne” da postoje brojne spekulacije, uključujući i o novim kandidatima.
“Mislim da se Njemačka ne bi upustila u ovu priču da nije osigurala njegovo potvrđivanje. Sama činjenica da su imenovali iskusnog političara govori o ozbiljnim namjerama. Mislim da bi on trebalo da stvori, pitanje je koliko je to moguće, konstruktivnu atmosferu, da pokrene BiH s mrtve tačke i inicira postizanje kompromisa unutar BiH, što bi vodilo i u konačnici zatvaranju OHR-a”, smatra ona.
Topićeva je istakla da je sigurna da Šmit neće raditi posao domaćih političara niti da će mijenjati unutrašnju strukturu zemlje.
“Pomoći će da zemlja postane funkcionalna, a ne da se sapliće o sopstvenu strukturu, jer u ovom stanju nefunkcionalnosti nemamo koristi mi kao građani, a ni međunarodna zajednica”, rekla je Topićeva.