Kristijan Šmit mogao bi svoj legitimitet dokazivati u Sudu BiH, prihvati li Sud prijedlog odbrane predsjednika Republike Srpske da Šmit svjedoči u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića.
U svojstvu svjedoka, Šmit bi trebalo da objasni kojim je procedurama imenovan i otkuda mu ovlašćenje za izmjene zakona u BiH.
Stav odbrane je jasan – i da je imenovan u skladu sa procedurom, Šmit nema imunitet od svjedočenja.
Plan odbrane predsjednika Republike i v.d. direktora Službenog glasnika predviđa i pozivanje Šmita za svjedoka. Spremili su mu više od stotinu pitanja. Između ostalog – kojom je rezolucijom potvrđeno njegovo imenovanje za visokog predstavnika i otkuda mu ovlašćenje za preuzimanje uloge zakonodavca u BiH.
On bi tu trebalo da da odgovor na niz pitanja, da vidimo gdje je on tu našao Savjet za implementaciju mira. Tako nešto ne postoji ni u tekstu osnovnog sporazuma, ni u Aneksu 4, ni u Aneksu 10 – rekao je Goran Bubić, advokat predsjednika Srpske.
S obzirom na to da bez rezolucije Savjeta bezbjednosti ne može da se legitimiše kao službenik Ujedinjenih nacija, a bez agremana kao njemački diplomata, Šmita ne štiti Bečka konvencija, a imunitet od svjedočenja ne bi mu dao ni legitiman status, naglašava Bubić.
Nema ograničenja zašto strani državljanin ne bi mogao biti saslušan kao svjedok. Tužilaštvo je predložilo kurire, one koji su skupljali dokumente, kopirali, a ne predlaže ličnost koju spominje deset puta u optužnici, zato će to pravo iskoristiti odbrana, ukoliko Tužilaštvo ranije ne povuče optužnicu – kaže Bubić.
Da se u sudnici u Sarajevu treba raspraviti pitanje legitimnosti Šmita najavio je i sudija, podsjeća premijer Srpske Radovan Višković.
Tužilac je zakovao da mora doći, kao i sudija za prethodni postupak zato što je u optužnici rečeno da će se uloga visokog predstavnika riješiti u glavom pretresu. Prema tome, da bi tako bilo on mora doći u Sud BiH. Siguran sam da će ovaj proces već u sljedećem koraku biti suđenje Šmitu i BiH – ističe Višković.
A o postupacima sudske policije prema predsjedniku Dodiku u Sudu BiH, trebalo bi da odgovori ministar pravde u Savjetu ministara Davor Bunoza. I to na poslaničko pitanje predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH Sanje Vulić – zašto su se sudski policajci prema predsjedniku Srpske ponašali sa nepoštovanjem.
On kao štiti tužioce. Šta je to predsjednik Republike Srpske uradio da je ikad u životu bio kažnjen ili da je nasrnuo na nekog da se jedan sudski policajac tako bahato ponaša, a suštinski bi trebalo da ga zaštiti? – kaže Vulićeva.
Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić ističe da bi osuđujuća presuda protiv predsjednika Republike Srpske dovela u pitanje opstanak i postojanje BiH.
Slika iz sudnice je stresna za mene kao pripadnika srpskog naroda i zaista šalje sliku šta čeka srpski narod ukoliko ne bude imao Republiku Srpsku. Volio bih da predsjednik Dodik nikad više ne dođe pred Sud BiH, da pred taj sud nikad više ne dođe nijedan Srbin – kaže Nešić.
Vulićeva je tražila objašnjenje i od predsjednika Suda Ranka Debevca po kom je osnovu predstavnik OEBS-a sjedio u sudnici, s obzirom da nije stranka u postupku?
Po čemu je nekakav predstavnik strane misije bitniji od člana Predsjedništva BiH? I ono što je bio dodatni presedan, a propust sudske policije, jeste telefon. Ta dama je došla sa telefonom i torbom punom koječega – kaže Vulićeva.
Ovakvi postupci, ali i sam proces u Sudu BiH, pokazuju da je isključivi cilj zapada i Bošnjaka eliminacija Dodika sa političke scene, ističe bivši predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić.
Direktno odlukama visokog predstavnika uspostavlja za neizvršenje karakter krivičnog djela implementiran u Krivični zakon BiH, čime se i direktno priprema eliminacija iz političkog života onih koji su nepodobni. Јa sam bio predsjednik, Ustav nije promijenjen. U Ustavu Republike Srpske navedeno je da je obaveza predsjednika da se poslije utvrđivanja prijedloga zakona, tim zakonom pozabavi, odnosno da ga potpiše – podsjeća Čavić.
Glavni pretres protiv Dodika i Lukića odgođen je do odluke Vanraspravnog vijeća prema žalbi odbrane, a nakon što je odbijen njihov zahtjev da postupak iz Suda BiH bude prenesen u Osnovni sud u Banjaluci. Iz Srpske sumnjaju da je ovu odluku prejudicirao postupajući sudija kada je i pored mogućnosti žalbe zakazao glavno ročište.