Radnik kojem doktor odobri bolovanje bez pokrića, a vanredna kontrola potvrdi da je zdrav, mora odmah da se vrati na posao, dok će zdravstvenoj ustanovi u kojoj je propust napravljen biti umanjena mjesečna tranša.
To je precizirano novim Pravilnikom o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, koji je u Srpskoj počeo da se primjenjuje početkom marta.
I po starom pravilniku, koji je na snazi od 2010, poslodavci, ako imaju bilo kakvu sumnju, mogu da zatraže provjeru opravdanosti bolovanja za svoje radnike, a uvidom u medicinski karton provjeravaju se detalji upućivanja na bolovanje. Po novom pravilniku, međutim, istovremeno se kontroliše medicinska dokumentacija, a osiguranik opet prolazi zdravstveni pregled, što ranije nije bio slučaj.
Ili – ili
Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana.
Poslodavci već odavno ukazuju na zloupotrebe u smisli da radnici, u sprezi sa ljekarima, bolovanje dobijaju iako su zdravi, kako bi obavili neke svoje privatne poslove, negdje otputovali ili odmarali kod kuće.
U Uniji udruženja poslodavaca RS naglašavaju da su se, u ovom pogledu, suočavali s najrazličitijim situacijama.
Dešava se da radnici uzmu bolovanje i odu raditi kod drugih poslodavca ili čak u inostranstvo. Ili da, jednostavno, uzmu bolovanje i odmaraju kući. Primjera radi, čovjek ima upalu grla i dobije bolovanje 15 dana!? To je van svake pameti, a ima mnogo sličnih slučajeva – kaže za Srpskainfo predsjednik ove unije Saša Trivić.
Prema njegovim riječima, da je ovaj problem u progresiji potvrđuje i statistika o konstantnom porastu broja slučajeva bolovanja.
Bili smo konsultovani u izradi pomenutog pravilnika, koji smatramo velikim napretkom, s obzirom na brojne zloupotrebe koje se dešavaju i od strane radnika i, prevashodno, od strane ljekara. Evidentno je da su neki ljekari davali bolovanja bez analiza koje ih potkrepljuju. Nama je, kao poslodavcima, data prilika da prijavljujemo sumnjiva bolovanja, a komisija će kontrolisati i ljekare i pacijente – ističe Trivić.
Administracija
U Udruženju doktora porodične medicine RS, s druge strane, odbacuju kvalifikacije da ljekari daju bolovanje bez pokrića.
Treba konkretno prozvati doktore, ako se time bave, a ne generalizovati. Ne vidim da je to sistemski problem, jer nepravilnosti možemo naći i u radu komisije i drugih organa – naglašava za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Draško Kuprešak.
Ističe da novi pravilnik o bolovanjima sobom nosi i određenu opasnost.
Naime, u timovima koji će kontrolisati bolovanje uglavnom su administrativni radnici. Preporuka je da među njima budu iskusni doktori, koji objektivnije mogu da sagledaju u kojoj fazi se osiguranik našao, te da komisija ne budu isključivo kaznena ekspedicija, nego da te kontrole imaju edukativni karakter – poručuje Kuprešak.
Kazne do 5.000 KM
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske naglašavaju da je cilj novog pravilnika da se unaprijedi oblast bolovanja i da sve eventualne zloupotrebe ovog prava budu svedene na minimum.
Novim pravilnikom je omogućeno da, ako poslodavac ima sumnju, prvostepena komisija, koju čine predstavnici Zavoda za medicinu rada RS, može da izvrši vanrednu ocjenu bolovanja, i to na način da će komisija pozvati osiguranika na pregled i ponovo pregledati medicinsku dokumentaciju. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana – objašnjavaju za Srpskainfo u ovom fondu, naglasivši da to ranije nije bilo moguće.
Ranije su kontrolori Fonda kontrolisali da li su ispoštovane odredbe pravilnika, a u slučaju utvrđenih nepravilnosti umanjivala se mjesečna tranša zdravstvenim ustanovama – naglašavaju u FZO RS i dodaju da je, u prosjeku, oko 100 poslodavaca godišnje podnosilo zahtjev za provjeru bolovanja, a da su za utvrđene nepravilnosti predviđene kazne do 5.000 KM.
Lani je u RS u prosjeku mjesečno bilo 21.500 slučajeva bolovanja – 15.400 do 30 dana i 6.100 preko toga, a godinu ranije 19.490 slučajeva – do 30 dana 14.000, a preko 30 dana 5.490.
MARIĆ: NE SMIJE BITI ZLOUPOTREBA
Iz Sindikata uprave RS poručuju da pri odobravanju bolovanja ne smije biti zloupotreba, te da kontrole moraju da budu pojačane.
Zdravstvo se finansira od doprinosa radnika, koje solidarno odvajamo da bi svi građani imali zdravstvenu zaštitu. Nikad se zdravstvo nije finansiralo od para poslodavaca. Od kada postoje fondovi, njihov jedini izvor finansiranja je doprinos radnika – naglašava za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Božo Marić.
Dodaje da je su jedan od tereta FZO i bolovanja, te da ovaj trošak mora imati transparentniji način utroška.
Dešava se da, zbog niskih plata, radnici uzimaju bolovanje i rade na crno. Ne možemo da podržimo da neko zloupotrebljava bolovanja, jer se ona isplaćuju od naših para. Naime, radnik prema zakonu ima pravo na platu i doprinose iz obaveznog osiguranja. Takođe, tražimo da se procedure u liječenju ubrzaju. Ako radniku treba da se uradi CT, nedopustivo je da on na to čeka mjesecima – poručuje Marić.