Prijedlog zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, predlagača poslanika Denisa Zvizdića (NIP), ponovo nije dobio pozitivnu ocjenu Ustavnopravne komisije, te je oboren i o njemu se nije raspravljalo na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Podsjećanja radi, predloženim zakonom se uređuje organizacija, nadležnost, javnost rada, finansiranje i sva druga pitanja u vezi sa osnivanjem i funkcionisanjem vrhovnog suda BiH kao najvišeg kasacionog suda u BiH, koji osigurava dosljedno tumačenje prava na teritoriji cijele BiH.
Čitajući obrazloženje Komisije, predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH Nebojša Radmanović naveo je da Komisija smatra da Prijedlog zakona nije usklađen sa Ustavom i pravnim sistemom, niti podržava principe ovog zakona.
Podsjetimo, Ustavnopravna komisija je i u februaru ove godine dala negativno mišljenje na ovaj zakon, te je on tada vraćen na ponovno razmatranje i dostavljanje novog izvještaja.
Komentarišući novu odbijenicu Denis Zvizdić, predlagač zakona, poručio je da će nastaviti sa insistiranjem da BiH dobije ovaj zakon. Za tako nešto, tvrdi, postoji nekoliko razloga.”BiH je praktično jedina zemlja u regionu koja nema vrhovni sud i jedina država u Evropi koja nema Vrhovni sud ili instituciju koja je pandan vrhovnom sudu, a u smislu tijela koje će biti zaduženo za ujednačavanje sudske prakse. Drugi razlog je da je potreba uspostave vrhovnog suda stvar čiste pravne logike i potrebe i to će reći svaki nepristrasan pravnik. Treće, ovaj sud je naša obaveza iz Mišljenja EK za BiH, jedan od prioriteta iz stava 4.e. Četvrti razlog je bio dio iz analitičkog izvještaja u kome je posebno istaknuto da s obzirom na pluralitet pravnog sistema, BiH je dužna uspostaviti sudsko tijelo koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i tumačenje sudske prakse uz potpunu neovisnost sudija”, ponovio je Zvizdić.
Dodao je da je peti razlog i stav Direkcije za evropske integracije, koja je navela da usvajanje ovog zakona doprinosi realizaciji obaveza iz preporuka Evropske komisije i Venecijanske komisije po pitanju evrointegracija BiH.
“Znamo poslije ovog drugog mišljenja Ustavnopravne komisije kakva je sudbina zakona u ovom trenutku, ali ova obaveza uspostavljanja pravosudnog tijela kome bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u čitavoj BiH neće nestati, niti će potreba za uspostavljanjem tog tijela prestati, kako bismo ojačali ukupan pravosudni sistem BiH”, naglasio je Zvizdić.
Milan Petković, prvi zamjenik predsjednika Ustavnopravne komisije pri PD PS BiH, kazao je da nisu podržali prijedlog zakona jer su smatrali da nema ustavni osnov.
“Po Ustavu BiH, pravosuđe je na nivou entiteta, pa smo iz tog razloga i skinuli tu tačku dnevnog reda”, kazao je Petković za “Nezavisne novine”.
Pored ovog zakona, sa dnevnog reda su skinute i tačke koje su se odnosile na principe Prijedloga zakona o dopunama Zakona o odbrani BiH, koji je predložio Dom naroda Parlamenta BiH, kao i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o strancima, koji je predložio poslanik Nihad Omerović (NIP).