Natalija Trivić, ministarka prosvjete i kulture RS, poručuje da u ovom momentu nema naznake da će se odstupiti od toga da nastava u ovoj školskoj godini započne redovno, u školskim klupama.
Dodaje da je riječ o prijedlogu MPiK da nastava započne u školama, sa trajanjem časova od 45 minuta i bez dijeljenja odjeljenja.
Nastava kreće 1. septembra, a odvijaće se uz poštovanje epidemioloških mjera koje propiše Institut za javno zdravstvo RS. Predložili smo da učenici imaju mali i veliki odmor, kao i ranije, te da, kad god to prilike dozvoljavaju, nastava bude organizovana na otvorenom, posebno nastava iz fizičkog vaspitanja. S druge strane, kabinetsku nastavu treba organizovati samo kada je to neophodno, u skladu sa preporukama IJZ RS. Produženi boravak i jutarnje čuvanje takođe će biti organizovani u skladu s preporukama ovog instituta. Ako kasnije bude došlo do pogoršanja epidemiološke situacije, novonastalom stanju ćemo se prilagođavati u skladu s preporukama struke – kaže Trivićeva u intervjuu za Srpskainfo.
Imate li, za slučaj ozbiljnijeg pogoršanja epidemiološke situacije, rezervni plan za izvođenje nastave?
Instruktivna nastava u saradnji sa RTRS-om se snima. Nastavni kadar je u potpunosti obučen i, ako to bude nužno, spremni smo za izvođenje nastave putem digitalnih platformi za učenje na daljinu.
Da li, u tom slučaju, može da se desi da će djeca odeđenih razreda ići u školu, a drugi učiti od kuće, a ne da nastava bude obustavljena za sve?
Kao i u prethodnoj školskoj godini, škole i lokalne zajednice će pokretati inicijative ako bude bilo potrebno da se obustavi nastava u određenoj školi ili lokalnoj zajednici. Postupaćemo u skladu s preporukama struke, kao i do sada. Nastava na daljinu putem RTRS-a i različitih platformi biće organizovana za sve učenike koji budu oboljeli ili se budu nalazili u izolaciji. Takođe, za učenike koji su hronični bolesnici i koji imaju mišljenje ljekara da se preporučuje uključivanje učenika u nastavu na daljinu, kao i djecu sa smetnjama u razvoju, biće organizovana nastava na daljinu.
S obzirom na to da nisu vakcinisani, koliko je važno da đaci poštuju epidemiološke mjere, kako bi se izbjeglo njihovo masovnije zaražavanje koronom?
IJZ RS je propisao preporuke za organizaciju nastavnog procesa, preporuke za zaposleno osoblje i preporuke za učenike u uslovima pandemije. Protekle dvije školske godine učenici i nastavnici su se revnosno pridržavali svih preporuka i ja vjerujem da će tako biti i u ovoj školskoj godini. Sve škole i đački domovi dezinfikuju prostore. Obezbijeđena su potrebna dezinfekciona i sredstava za higijenu kako bi nesmetano započela nova školska godina.
Da li ste zadovoljni odzivom prosvjetnih radnika vakcinaciji?
U toku je masovna vakcinacija prosvjetnih radnika. Vjerujem da će procenat vakcinisanih do 1. septembra biti oko 40 odsto.
Da li ovaj procenat vakcinisanih protiv korone smatrate zadovoljavajućim?
Ovaj procenat nije zadovoljavajući i zato i sada apelujem na sve prosvjetne radnike da se vakcinišu do početka školske godine, kako bismo zaštitili zdravlje naših učenika i nastavnika. Imunizacija je jedini način da spriječimo širenje korona virusa i teže kliničke slike kod oboljelih.
Od kada je u Srpskoj aktuelno smanjenje broja upisanih đaka?
Smanjenje broja upisanih đaka u prve razrede osnovnih škola je prisutno unazad nekoliko godina. U ovu školsku godinu upisano je 8.949 učenika osnovnih škola, što je za 173 učenika manje u odnosu na prošlu godinu.
Da li je to već dovelo do toga da je određen broj nastavnika tehnološki višak?
S obzirom na to da je norma nastavnika odjeljenje, a da broj odjeljenja zavisi od broja učenika, neminovno je da u situacijama kada imamo manji broj upisanih učenika dolazi i do smanjenja norme nastavnika i pojave tehnološkog viška. Međutim, škole su u obavezi da nađu najbolje rješenje da ti nastavnici ostanu u sistemu.
Na koji način rješavate takve slučajeve?
Redovno pratimo i analiziramo stanje u školama i djelujemo proaktivno. Određen broj radnika zbrine se u okviru proširenog programa u osnovnim školama, odnosno programa jutarnjeg čuvanja i produženog boravka. Određeni broj radnika svake godine ide u penziju. Na njihova mjesta dođu nastavnici koji nemaju potpunu normu. Pojavu tehnološkog viška u određenoj školi rješavamo na nivou aktiva direktora jedne regije. U srednjim školama će, dugoročno, biti nužne dodatne obuke u skladu s reformiskim procesima i potrebama tržišta rada. Nalazimo rješenja da niko ne ostane bez posla.
NASTAVU UČINITI ZANIMLJIVIJOM
Kojim novinama započinjete ovu školsku godinu?
Novu školsku godinu započinjemo novim nastavnim planovima i programima u osnovnim školama. U drugom razredu imamo novi predmet – Digitalni svijet. Uveli smo više časova fizičkog vaspitanja. Digitalizovani su sadržaji udžbenika za prvu trijadu, kao i sadržaji iz istorije i geografije u višim razredima.
A u srednjim školama? – U srednjim stručnim školama već dvije generacije rade po novim nastavnim programima. Obezbijedili smo stipednije za učenike prvih razreda deficitarnih zanimanja i opremili 50 srednjih škola sa Steam laboratorijama. Sve ove aktivnosti uporedo prati stručno usavršavanje nastavnika.
Koji je cilj ovih promjena? – Glavni cilj svi ovih procesa je da nastavu učinimo zanimljivijom i prilagodimo je savremenim tokovima, te razvojnim potrebama i interesovanjima učenika, ali i potrebama tržišta rada.
(SrpskaInfo)