Goran Bogdan je među najpopularnijim glumcima na prostoru nekadašnje Jugoslavije
O Mustafi Golubiću, trijumfu dobrog filma u Hrvatskoj, desnim ideologijama u Evropi, West Hercegowina festivalu, tehnološkoj revoluciji, govorio je za Tanjug hrvatski glumac Goran Bogdan koji u Beogradu ovih dana promoviše start druge sezone televizijskog formata “Senke nad Balkanom” u režiji Dragana Bjelogrlića.
Moć osvajanja potpuno različitih uloga dovela ga je u situaciju da igra u najznačajnijim ostavrenjima hrvatske, srpske i bosansko-hercegovačke kinematografije.
Uloga Mustafe Golubića u seriji “Senke nad Balkanom” u velikoj mjeri je obeležila Bogdanovu dosadašnju karijeru.
Cijenjeni glumac napominje da mu se veoma dopala ta nit dobrog u liku koji tumači.
“To dobro možemo naći u djelima Andrića i Selimovića i tiče svih nas koji živimo na ovim prostorima. Plemenitost, mističnost i dubina romantičarske ideologije koju smo tako olako odbacili između ostalog simbolizuje Mustafa Golubić. Ideologije su uvijek lične, ali treba cijeniti ludačku energiju u kojoj iz sela pored Stoca neko dospijeva na studije prava u Beograd i nakon toga iz vjere bolji svijet uspijeva da nauči 12 jezika i djeluje na istoriju na direktan način” kazao je Bogdan i dodao da je Golubić svojim “žarom” uspijevao da zaslijepi Staljina, Fridu Kalo…
Bogdan naglašava da uvijek brani lik koji tumači.
“Znamo šta je Mustafa Golubić radio, ali i Bruno Ganc je igrao Hitlera pa smo svi bili zaljubljeni u tu ulogu, a ne u Hitlera samog. Generalno imamo potrebu da na čudan način interpretiramo istoriju kao što je to slučaj u Hrvatskoj sa fašizmom i njenim pozicioniranjem kroz NDH. U cijeloj Evropi je u toku je renesansa desnih idelogija koje se graniče sa fašizmom, a mi jugoslovenske antifašističke pokrete danas tretiramo kao žučnu kesu koju treba odbaciti” kazao je Bogdan i dodao da je vjerovatno riječ o želji sa osudom koja, sama po sebi, nije inteligentan čin.
Kako kaže, narodi na prostoru nekadašnje Jugoslavije pate od ideje da su moćni iako u realnosti malo šta zavisi od nas.
“Danas slavimo sportiste, a nekada smo bili ponosni na Andrića, Teslu…Izgubili smo kompas, pa se u rijalitima rugamo malom čoveku”, kazao je Bogdan.
Iskorak u suprotnom pravcu je kako naglašava pobjeda ostavrenja “Dnevnik Diane Budisavljević” prošlog ljeta na festivalu u Puli.
“Rediteljka filma Dana Budisavljević kaže da je zanimljivio kako joj mnogi čestitaju uz opasku “Pobijedila si “Generala” iako je film o Anti Gotovini. Lijepo je ona kazala da tu niko nikoga nije pobedio već da je trijumfovao dobar film. Stalno želim da promovišem te sitne pobjede dobroga u na cijelom prostoru nekadašnje Jugoslavije. Sjajne filmove, knjige, albume… Nije riječ o pomirenju već o načinima da proizvodimo dobro.” kazao je Bogdan.
O raznorodnim ulogama koje na efektan način osvaja na filmu i televizijskim formatima Bogdan nerado priča jer, kako kaže, to je najzanimljiviji dio posla kojim se bavi.
“Taj proces savladavanja uloge je veoma ličan i nekad mislim da je samo moj. Teže bi mi bilo da uloge nisu zahtjevne jer me je strah od površnosti u poslu kojim se bavim. Bobo Jeličić nam je uvijek govorio da je nivo angažmana najvažnije u našem poslu. Kada ga ima onda ništa nije teško. Sjetimo se samo zaigranosti u djetinjstvu. E pa taj nivo angažmana pokušavam da održim osvajajući različite uloge” kazao je Bogdan.
West Hercegowina festival je smotra stvaralaštva koju je pokrenuo Goran Bogdan i ove godine je doživjela 17. izdanje.
Prema njegovim riječima ideja postojanja festivala u Širokom Brijegu, povezala je njegovu potrebu da sa prijateljima provede neko kvalitetno vrijeme kući, a istovremeno učini nešto dobro za zajednicu kojoj pripada.
“Nije bitno gde se nalazi festival već kakav program ima i šta čini za zajednicu. Naša namjera je da osvijetlimo umjetnost kroz film, muziku, knjige, likovno stvaralaštvo i da sve to promovišemo. Umjetnost je u svuda u svijetu jako isplativa djelatnost, naročito od devedestih godina prošlog vijeka na ovamo i želimo da ohrabrimo mlade ljude da se izraze i razvijaju svoje talente. Demijan Hirst prodaje svoje radove za 20 miliona dolara… Može se… Nije bitno gdje i odakle smo već šta činimo” kazao je Bogdan.
Tehnološka revolucija koja sve više zaokuplja svaki segmet života različitih kultura i nacija na svijetu, za Bogdana predstavlja samo malo brže civilizacijske skokove kroz istoriju čovječanstva.
“Momenat kada smo otkrili boje i kist bio je veći tehnološki napredak od ovoga što nam se danas događa. Umjetnost se prilagođava okolnostima bolje nego išta i danas samo unapređujemo alate, a mi nikada nismo znali šta će se dogoditi za 5 godina. Strah od apokalipse je zapravi strah od smrti, a sa druge strane kao ljudski rod prizivamo apokalipsu da bi se oslobodili odgovornosti.” kazao je Bogdan.
Izvor Tanjug