U skladu sa odlukom Svjetske zdravstvene organizacije, i radnici u Republici Srpskoj od iduće godine će moći na bolovanje zbog dijagnoze “izgaranja na poslu”.
Ako vam srce jako lupa svako jutro zbog odlaska na posao, teško dišete zbog kratkih rokova i zadataka koji su pred vama, nemate koncentracije, bezvoljni ste, stalno vam se spava, vrlo je moguće da patite od hroničnog stresa na poslu.
Sindrom izgaranja na poslu toliko je raširen u modernom društvu da od 1. januara 2022. godine i zvanično postaje dijagnoza u svijetu, zbog koje će radnici moći na bolovanje.
Budući da je SZO „sindrom izgaranja na poslu“ uvrstila u svoj priručnik Međunarodne klasifikacije bolesti, a primjenu najavila od naredne godine, Fond zdravstvenog osiguranja RS će, takođe, prateći svjetske smernice, ovu dijagnozu uvrstiti u naš „šifarnik bolesti“ – potvrdili su za Srpskainfo iz FZO RS, dodajući da zajedno s nadležnim insitucijama prate aktivnosti SZO i Listu međunarodne klasifikacije bolesti, te sve izmjene i novine koje se dese na međunarodnom nivou, a tiču se novih dijagnoza, uvrštavaju i u svoje akte.
Sagorijevanje
Iznenađenje je to za dio javnosti, ali ne i za stručnjake koji posljednju deceniju ukazuju na ovaj problem kod zaposlenih. Uvođenjem novih tehnologija, mobilnih telefona, mejlova, ne postoji više standardno osmočasovno radno vrijeme, poslodavci imaju zahtjeve prema zaposlenima i vikendima, čak i kad su na godišnjem odmoru.
Međutim, napominje kako su naši ljudi skloni tome da ne priznaju tegobe dok ih “maltene ne obore”.
Ljudi koji su skloni profesionalnom sagorijevanju ne koriste bolovanja, ne izbjegavaju posao, sve dok jednostavno ne budu nemoćni da odu. Mislim da je u interesu poslodavaca da im zaposleni ne sagorijevaju, zbog kvaliteta i produktivnosti posla – upozorava sagovornica Srpskainfo.
Rastrzani na više strana
Velika podrška za odluku da se stres uvaži kao uzrok bolovanja stiže od Saveza sindikata RS, koji smatraju da će ovo doprinijeti boljoj zaštiti radnika.
Pozitivno je što se po uzoru na razvijene zemlje i kod nas uvode različite mogućnosti za odlazak na bolovanje, u skladu sa modernim dobom, u kojem svaki dan imamo nove tehnologije i nove načine rada – kaže generalni sekretar Saveza Goran Stanković.
Izgaranje na poslu srećemo u dijelu javne uprave, obrazovanju, zdravstvu, te kod privatnih poslodavaca kod kojih jedan radnik obavlja nekoliko različitih poslova.
Ne možete jednog radnika rastrzati na deset strana i očekivati da kvalitetno obavlja svih deset različitih poslova. Onda se dešavaju i greške za koje poslodavci optužuju radnika, a oni ispaštaju ni krivi ni dužni, jer zbog tolikog pritiska nisu mogli da obave sve kako bi zadovoljili proces rada – upozorava Stanković.
Poslodavci protiv
Poslodavci su, međutim, ljuti na FZO i poručuju da je potpuno neprimjereno u ovom trenutku proširivati osnov za odlazak na bolovanje. Ova zajednica treba više pažnje pokloniti radu, a manje bolovanju, smatra direktor Unije udruženja poslodavaca RS, Saša Aćić.
Jasno je da treba zaštiti zdravlje radnika, ali uvođenje novih termina i osnova za bolovanje u ovom trenutku, sa ovim nivoom produktivnosti naše zajednice, apsolutno je neprihvatljivo – kategoričan je Aćić.
Tvrdi da su radnička bolovanja i do sada zlupotrebljavana, te da pojedini doktori izdaju rješenja na neviđeno, što je veliki problem za poslodavce.
Još od ranije su ljuti na Fond jer im, kaže Aćić, ne dostavljaju statistiku bolovanja u Srpskoj, vrstama obolijevanja i u kom periodu godine se javljaju.
Kada je riječ o statistici bolovanja, u prvoj polovini ove godine, prema podacima iz domova zdravlja i komisija za ocjenu bolovanja, bilo je u prosjeku mjesečno 15.200 slučajeva bolovanja. U istom periodu lane, u prosjeku je bilo 50 slučajeva bolovanja manje tokom mjesec dana.
Naučite da kažete “Ne”
Psiholog Slađana Cvjetković napominje da neće sve osobe podleći sindomu izgaranja; riječ je o ljudima koji prate rokove, stalo im je do drugih, žele da pomognu, imaju problem da kažu “ne” i preuzimaju višak odgovornosti na sebe.
To vrlo često poslodavci prepoznaju i onda zahtjevi rastu, a osoba ima problem da postavi granicu. Još ako trud nije praćen nagradom, ne samo finansijskom, nego i pohvalama, ako osoba ne vidi rezultate svog rada, to može vremenom da vodi ka sagorijevanju – pojašnjava sagovornica Srpskainfo.
Ovaj sindrom je vrlo čest kod mladih ljudi koji su entuzijastični, žele da mijenjaju svijet i misle da će svojim poslom i pristupom da pomognu. Vremenom se, međutim, suoče s tim da ono što rade ne dovodi do rezultata koje očekuju, a obim posla raste.
Sve su to stvari koje doprinose razvoju sindroma profesionalnog sagorijevanja. Još ako osoba nema ispunjen privatni život, nema kvalitetno slobodno vrijeme, podršku rodbine i prijatelja, onda posao maltene postane svrha sama za sebe. Utom su poslovni rezultati vredniji, ulaganje i mjerenje vlastite vrijednosti je veće, a to vodi daljem toku sagorijevanja. Kod ovih osoba je vrlo važno da nauče da postavljaju granice, šta je njihova odgovornost, a šta drugoga, i da pored posla imaju segment privatnog života, obogaćen kontaktima i aktivnostima koje toj osobi prijaju – savjetuje Cvjetkovićeva.
(SrpskaInfo)