Ponekad nas naša sjećanja mogu prevariti do te mjere da smo sto posto uvjereni da se nešto dogodilo tačno onako kako to vidimo u mislima, a istina može biti sasvim drugačija.
Međutim, kada se velika skupina ljudi kolektivno pogrešno sjeća nečega, tada je riječ u Mandela efektu.
Teorija je nazvana po Nelsonu Mandeli – bivšem predsjedniku Južnoafričke republike i velikom borcu protiv apartheida. Teorija nosi njegovo ime zato što je ogroman broj ljudi vjerovao da je Nelson Mandela umro u zatvoru u 80-ima, iako je zapravo umro 2013. godine.
Istraživačica i autorica Fiona Broome bila je gostujuća govornica na znanstvenoj konferenciji u Sjedinjenim Državama 2009. godine, a u razgovoru se pojavila tema lažnih sjećanja.
Broome je tada počela dublje ulaziti u tu temu. Napravila je internetsku stranicu MandelaEffect.com, na kojoj do danas deseci hiljada ljudi dijele svoje priče o sjećanjima u koja su duboko vjerovali – sve do trenutka kada su shvatili da ta sjećanja nisu stvarna.
“Kao što se ispostavilo, sjećanje na navodnu smrt Nelsona Mandele bila je samo vrh ledenog brijega“, objasnila je Broome u jednom od videa na tu temu. „Svako može sam postati žrtvom Mandelinog efekta. Potrebno je samo jedno sjećanje, nešto u što si siguran, a što onda ne odgovara stvarnosti.“
Ne postoji tačan razlog zašto dolazi do Mandela efekta – znanstvenici ga uzimaju kao primjer nesavršenstva ljudskog sjećanja, dok neki i smatraju da je ovaj fenomen dokaz alternativnih svemira.
Jedan od najpoznatijih primjera je rep Pikachua iz popularnih Pokemona. Velik broj ljudi, od najvećih fanova do povremenih gledatelja, zakleli bi se da je Pikachu imao crni vrh repa.
Međutim to nikad nije bio slučaj.
Njegov je rep oduvijek bio u potpunosti žut.