Kristian Šmit, njemački političar koji se pominje kao novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, rođen je 1957. godine. Njemački je političar iz CDU-ove sestrinske stranke iz Bavarske – Hrišćanske socijalne unije (CSU).
Po zanimanju je pravnik, a od 1990. godine je član Bundestaga. Obavljao je mnogobrojne stranačke, parlamentarne i državne funkcije.
Trenutno je potpredsjednik CSU i time igra važnu stranačku ulogu u vanjskim poslovima, naročito u odnosu prema EPP-u.
Poznat je po tome što gaji posebno dobre odnose s Izraelom, Hrvatskom, Austrijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i SAD-om.
U vrijeme dok je bio državni parlamentarni sekretar u Ministarstvu obrane postao je prepoznatljiv po svom zagovaranju NATO članstva Hrvatske.
Od 2014. do 2018. bio je savezni ministar za poljoprivredu.
U novembru 2017. godine, na zasjedanju Vijeća EU, dao je suglasnost za petogodišnje produženje korištenja kontroverznog herbicida glosofata, iako je s ministricom za okoliš, s kojom dijeli nadležnost, prethodno dogovorio da bude suzdržan tokom glasanja. To je izazvalo ogromnu medijsku pažnju i mnogi su tražili njegovu ostavku.
S obzirom na to da su u tom trenutku trajali koalicioni pregovori nakon izbora u septembru 2017, pritisak na Merkel je bio ogroman da ga otpusti, ali se situacija završila tako da Šmit nije dobio ponudu da ostane u vladi nakon što je nova vlada pod Merkelovom uspostavljena 2018.
Od tada je Šmit član Bundestaga i osoba zadužena za vanjsku politiku CSU-a.
S Bosnom i Hercegovinom ima tri veze, od kojih je jedna, sasvim sigurno, preko njegovih dobrih odnosa s Hrvatskom i CSU sestrinskom strankom HDZ.
Druga veza mu je iz ljeta 2016, kada je u BiH, kao savezni ministar poljoprivrede, stigao nakon razgovora između Predsjedništva BiH (Čović, Izetbegović, Ivanić) i kancelarke Merkel, koji su je molili da im pomogne oko tadašnjeg suprotstavljanja Vlade Republike Srpske vezano za adaptaciju SSP između BiH i EU, a koji je bio uslov za predaju Zahtjeva za članstvo u EU.
Tadašnja Vlada RS tvrdila je da će adaptacija SSP-a nanijeti štetu poljoprivredi BiH, a članovi Vijeća ministara BiH i Predsjedništva BiH iz RS su odbijali glasati za bez suglasnosti Vlade RS. Savezni ministar Šmit u BiH je stigao i nakon razgovora s tadašnjim predsjednikom RS i premijerkom (Milorad Dodik i Željka Cvijanović) Vlada RS dala je svoju saglasnost.
Treća Šmitova poznata veza sa Bosnom i Hercegovinom je njegov dolazak u BiH u novembru 2019. godine kada je predvodio delegaciju poslanu od strane kancelarke Merkel, u kojoj je bio i bivši visoki predstavnik Kristian Švarc-Šilling, koji je i inicirao dolazak delegacije, a vezano za pokušaj da se vidi kako Njemačka može pomoći BiH oko migrantske krize.
Jedan od uslova delegacije za pomoć Njemačke je bilo i razmještanje migranata širom BiH.
(Dnevnik.ba)