[ad_1]
DOBOJ – Da imaju mogućnost da raspolažu sa oko 65,5 miliona KM, koliko iznosi budžet grada za sljedeću godinu, odbornici, ali i pojedini budžetski korisnici u Doboju toliku svotu novca potrošili bi da smanje broj onih koji su se zaputili ka graničnim prelazima i da ih potom usmjere u proizvodne hale.
“Pod jedan za zapošljavanje, ode omladina, ostadosmo bez nje, bez onoga što čini temelj svake države. Stalno se bavimo istim, otvarao bih nova radna mjesta”, kaže Dragomir Jović, predsjednik Organizacije porodica poginulih, zarobljenih i nestalih boraca i civila.
Slobodan Vasiljević, odbornik PDP-a, uložio bi u razvoj privrede.
“Sigurno bih odvojio nekoliko miliona, recimo tri, da se nabavi zemljište i infrastrukturno opremi, pa da se investitorima, domaćim i stranim, kaže izvolite, imate prostor, dođite investirajte, zaposlite ljude, pravite višak vrijednosti i tako dižite privredu grada Doboja”, navodi Vasiljević.
Murvet Bajraktarević, odbornik SbiH, uporedio je dobojsku gradsku kasu sa komšijskim i došao do podatka da je veća od one u Derventi, Maglaju, Tesliću i Tešnju, gdje samo 25 odsto od oko 30.000 zaposlenih radi u javnom sektoru, dok je u Doboju od 7.500 radnika njih 65 procenata na državnim jaslama.
“Da imam moć, išao bih u razvoj privrede i poljoprivrede, to je moj moto i, naravno, dio bih odvojio za sport. Od ovolikog budžeta svaka vlast bi morala deset odsto da daje na podsticaje privrede ili poljoprivrede. Mi smo došli u situaciju da nam je sva populacija došla u grad, sela su nam prazna, to se vidi i po sportu. Klubovi koji se takmiče u tim ligama nemaju djece”, poručio je Bajraktarević.
Veliki novac planiran je za izdvajanje sljedeće godine za udruženja građana, smatraju u lokalnom Savjetu za zaštitu potrošača, odakle predlažu da se objelodani koja od njih će dobiti svoj dio kolača.
“Kolege će se možda sada i naljutiti na mene, ali 900.000 KM su veoma velika sredstva za manipulaciju. Ako su to sredstva za organizacije od posebnog značaja, treba da se navede koliko je i predložila sam u šta da se ta sredstva potroše. Jedna od stavki je i Savjet”, kazala je Snežana Šešlija, predstavnica Savjeta za zaštitu potrošača.
Budžet je u nacrtu, ali teško da će se do prijedloga moći išta mijenjati, jer kreditna sredstva koja čine značajan dio gradske kase za narednu godinu moraju se potrošiti upravo na ono za šta su i planirana.
“Nije realno da se budžetski okvir proširuje tako da možemo samo stavke prilagoditi neophodnim potrebama korisnika do izrade prijedloga budžeta. Svakako da je ovo budžet koji je znatno veći u odnosu na sve dosadašnje, ali razlog tome su kreditna zaduženja za koja smo dobili saglasnosti i koja treba realizovati. Nacrtom smo planirali veće i poreske i neporeske prihode u 2020. u odnosu na 2019. godinu”, izjavio je Miroslav Kršić, načelnik Odjeljenja za finansije.
[ad_2]