Posljednjih godina dosta se priča o skandinavskom načinu života pa se može reći kako je i koncept hygge i te kako prisutan i na našim prostorima. Takođe, ovi narodi i te kako drže do zdravog života, životni vijek je dugačak i kvalitet života izuzetno dobar.
Iako većina Norvežana živi u gradovima, uživanje u prirodi i dalje je visoko na listi njihovih prioriteta. Vjeruju kako je vrijeme provedeno u prirodi izuzetno bitno, za šta čak imaju i posebnu riječju – friluftsliv. Međutim, bitno je kazati kako fizička aktivnost za njih ne znači tek sagorijevanje kalorija, već traženje užitka u tome što rade. Zato dobar dio Norvežana umjesto teretane bira skijanje, klizanje, šetnju u šumi, plivanje u jezeru i slično.
Skandinavci takođe znatno više vjeruju maslacu nego ulju, pa tako mali komad maslaca dodaju u razne vrste hrane – supu, meso, povrće. Ovim načinom hrana postaje nutritivnija, a ujedno Skandinavci smatraju i kako se značajnim unosom mliječnih masti dobro bore protiv pretilosti.
Norvežani se doslovno drže krilatice “Ne postoji loše vrijeme, samo neprikladna odjeća”, stoga usred zime, po kiši i snijegu, rekreativno voze bicikl. Niske temperature ubrzavaju rad metabolizma, popravljaju kvalitet sna i regulišu apetit.
U švedskim vrtićima prilikom pripreme obroka ne koristi se nimalo šećera. Uz to, djeca uopšte ne jedu slatkiše prije navršene druge ili treće godine života. No, čak i kad odrastu, slatkiše obično smiju jesti samo subotom ili praznicima.
Skandinavci obožavaju i saune, koriste ih izuzetno često, a ako vas neko pozove u saunu, znak je to da prema vama gaji poštovanje. Takođe, saune rado posjećuju i muškarci i žene, pa možda i u tome leži tajna zdravlja, ali i – dobrog tena.
Većina Skandinavaca preferira jedenje kod kuće, a zbog uravnotežene prehrane i aktivnog načina života dobro izgledaju i zdravi su. Crveno meso jako je rijetko na meniju, ali se i te kako jede mnogo ribe, posebno one plave.