Hrvatska je prošle sedmice proslavila 10 godina članstva u EU, a većina analitičara, pa i običnih građana, smatra da je ova zemlja profitirala od članstva.
Tim povodom je Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske, rekao da je Hrvatska članstvom u ovom bloku ostvarila gotovo sve svoje nacionalne interese.
“Danas je Hrvatska sa sigurnosnim mehanizmom eurozone, europskim stabilizacijskim mehanizmom, zaštitom vanjske šengenske granice u jednom sasvim drugom položaju.
Mislim da je ovih 10 godina bilo sjajnih 10 godina za razvoj Hrvatske”, rekao je Plenković, podsjetivši da je Hrvatska među 15 zemalja koje su u NATO-u, EU, šengenu i evrozoni, odnosno zoni gdje je evro zajednička valuta.
On je rekao da je Hrvatska otkad je članica dobila 25 milijardi evra od EU za razvojne projekte, kako bi uhvatila korak sa zemljama srednje i istočne Evrope. Prema njegovim riječima, 2016. godine apsorpcija prošlog finansijskog okvira je bila devet odsto, a danas je 124 odsto, dok je iz Fonda solidarnosti do sada dobila 1,400 milijardi evra.
Inače, Hrvatska je aplicirala za članstvo 2003. godine, a pregovori su trajali od 2005. do 2011. godine.
Zoran Krešić, novinar bh. izdanja “Večernjeg lista” iz Mostara, za “Nezavisne” kaže da je život za obične građane postao skuplji, ali da su članstvom u EU dobili nemjerljivo više…
“Za posao i razvijanje biznisa, za studiranje, za korištenje fondova koji su značajno popravili njihov standard. Dovoljno je samo zaviriti šta je sve financirano europskim novcem da se izvuče zaključak šta je donijelo članstvo u EU”, kaže on. Što se tiče BiH, on ističe da vrijedi da zemlja nastavi težiti da postane članica EU.
“Za BiH bi prelazak te zamišljene granice bio još važniji kako bi nadišla svoje unutarnje ratove koje vodi posljednjih 30 godina i kojima se ne nazire kraj”, smatra on.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, smatra da je članstvo Hrvatske u EU toj zemlji donijelo značajnu korist.
“Vidimo da su se u Hrvatskoj tokom ovih 10 godina mnoge stvari kretale naprijed, zemlja je napredovala u povlačenju sredstava iz EU fondova i posebno u lokalnim zajednicama kroz projekte i programe poboljšavala kvalitet i standard života. Naravno, moglo je i bolje, posebno u dijelu poštivanja ljudskih prava, jer u tom dijelu treba prevazići predrasude i stereotipe naslijeđene političkom kulturom, što u osnovi zahtijeva duže vrijeme jer dotiče promjenu načina razmišljanja, svijesti i dominantnog kulturološkog obrasca”, smatra ona.
Ističe da bi članstvo Hrvatske trebalo da bude podsticajno i za BiH i njene evropske aspiracije.
“To je nesumnjivo od presudnog uticaja za budući razvoj BiH, šansa koja se jednostavno ne propušta. Sem toga, Hrvatska kao članica EU podupire ulazak BiH, što je takođe dobra pretpostavka za buduće članstvo. Hrvatska je od prvog dana nudila svoje iskustvo i znanje, prevedene dokumente i izrazila prijateljsku podršku BiH na ovom putu”, smatra ona.
/Nezavisne/