Pojedine mikrokreditne organizacije u Srpskoj vrše pritisak na klijente koji kasne sa otplatom prijeteći im krivičnim prijavama i zatvorom, iako za to ne postoji nikakav osnov.
Redakciji CAPITAL-a javio se stanovnik Prijedora koji je ostao šokiran dopisom od organizacije “Digital Finance International”, a koja stoji iza brzih pozajmica “Forza”.
Početkom godine pozajmio je oko 200 maraka, a zatim nekoliko puta debelo platio da mu se rok otplate prolongira.
U zadnja dva mjeseca je upao u finansijsku krizu pa je krenuo da kasni.
Njemu su dali rok od pet dana da im se javi, a u suprotnom su mu zaprijetili dugogodišnjom robijom.
“Ukoliko nam se ne javite u roku od pet dana od ove opomene, pokrenućemo postupak vaše krivične odgovornosti za krivično djelo Prevara sa umišljajem prilikom dobijanja kredita za šta je predviđena zatvorska kazna do tri godine”, navodi se u dopisu.
On ne spori da je kasnio sa otplatom, ali priznaje da ovakvu komunikaciju nije očekivao.
“Ja kasnim u otplati, ali ne vidim kakve to veze ima sa krivičnom odgovornošću. Po ugovoru koji smo potpisali njima je ostavljena mogućnost da pokrenu parnicu i neka to i urade, ali neka prestanu sa prijetnjama koje nemaju osnova ni uporišta u zakonu”, kaže naš čitalac.
On kaže da je činjenica da je više puta platio da mu se rok prolongira jasan dokaz da nije želio da prevari mikrokreditnu organizaciju.
“Ako želite da produžite rok za vraćanje pozajmice od 200 maraka na sedam dana za to plaćate deset odsto od iznosa, odnosno 20 maraka. Tako sam plaćao dok god sam mogao, čim sam prestao optužiše me da sam lopov”, zaključio je on.
U pravnoj službi “Digital Finance Internationala” smatraju da sa dopisima ne krše ničija prava, niti prave bilo kome kakvu štetu.
Tvrde da opomene šalju onim klijentima za koje sumnjaju da su im dali netačne podatke prilikom apliciranja za kredit.
“Opomene na koje se pozivate, nemaju dodira sa izvršavanjem ugovornih obaveza od strane klijenata nego isključivo sa klijentima za koje imamo osnove sumnje da su tokom apliciranja za kredit ciljano dali netačne podatke o okolnostima relevantnim za dobijanje kredita, odnosno izvšili obmanu, a što je krivično djelo. Napominjemo da se tu radi o klijentima za koje smo imali indicije da su prilikom apliciranja dostavili netačne podatke koji se tiču poslodavca, imovinskog statusa pa čak i falsifikovali potvrde o zaposlenju a za koje smo, i za koje i dalje podnosimo krivične prijave”, kažu oni.
Sve one koji smatraju da su na neki način povrijeđeni pozivaju da se obrate Ombudsmenu za bankarski sistem i Agenciji za bankarstvo Republike Srpske.
I portal CAPITAL je tražio mišljenje iz Agencije, iz koje su nam obećali da će se kroz nekoliko dana izjasniti po ovom pitanju.
Zaštitinici potrošača nemaju sumnju da je riječ o klasičnoj ucjeni i zastrašivanju da bi se izvukao novac i izbjegla parnica koja dugo traje.
“Ovo je vrlo agresivan nastup koji ne treba olako shvatiti. Potrošači bi trebali da ovo prijave nadležnim organima”, smatra predsjednik Udruženja potrošača “Don” Prijedor Murisa Marić.
Prema njenim riječima, mikrokreditna organizacija je u ovom slučaju bez ikakve potrebe spominjala krivične prijave i sankcije i na taj način izvršila pritisak.
“Agencija za bankarstvo bi morala da stane u kraj ovom ponašanju. Ovo je jedan vrlo ružan i neprofesionalan način obraćanja klijentu”, zaključila je ona.