Savjet Evropske unije odobrio je 14,2 milijarde evra iz treće komponente Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA-III) za zemlje zapadnog Balkana i Tursku, koje će biti na raspolaganju do 2027. godine, a retroaktivno će se početi primjenjivati za projekte od 1. januara ove godine.
Formalno gledano, ovaj paket će biti usvojen tek nakon što ga, nakon što je to u utorak učinio Savjet, u nekoliko narednih dana izglasa i Evropski parlament, a posmatrači u Briselu očekuju da je to samo pitanje formalnosti.
Ono što je novina u odnosu na prvu i drugu komponentu IPA, koju je koristila i BiH, mnogo je izdašnija količina novca, ali i mnogo rigoroznija kontrola utrošenih sredstava.
Primjera radi, usvojene su odredbe o tome da će Evropska kancelarija za borbu protiv korupcije (OLAF) imati nadležnost da obavlja istrage u slučaju sumnji na zloupotrebe sredstava, a u slučaju BiH, iako to nije napisano u usvojenom tekstu, ali zahtijevaće se i novi zakon o javnim nabavkama, koji treba u potpunosti da bude usklađen s evropskim normama.
Iz samog iščitavanja teksta se na više mjesta može zaključiti da će EU iskoristiti razne mehanizme koji su joj na raspolaganju kako bi se spriječila zloupotreba i omogućilo da novac stigne do onih kojima je namijenjen.
Takođe, ono što je novo u odnosu na ranije komponente IPA, sredstva se neće doznačavati u skladu sa zahtjevima zemalja primateljica, već nakon što zemlje usklade svoje strategije i razvojne planove sa planovima EU, koji se odnose na zaštitu životne sredine, digitalizaciju i jačanje interneta, transportno povezivanje, programe za mlade, mala i srednja preduzeća, reformu javne administracije, kao i za borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava.
Drugim riječima, EU želi da ovaj novac bude iskorišten za one projekte koje je ona predvidjela u vlastitom razvoju do 2050. godine.
Iz Kancelarije EU u BiH rekli su “Nezavisnim novinama” da, kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila koristi od pomoći iz IPA-III, ključne su cjelodržavne sektorske strategije za pripremu BiH za strateški okvir IPA-III.
“Takođe, važno je imati zrele prijedloge projekata za finansiranje. Kao što je pokazalo iskustvo u implementaciji prethodne pomoći EU, od ključne je važnosti imati odgovarajuće administrativne i ljudske resurse za implementaciju projekata”, naveli su iz Kancelarije EU u BiH.
Podsjećanja radi, EU je poslije usvajanja Strategije za zapadni Balkan u februaru 2018. godine promijenila svoj kurs u odnosu na raniji period i najavila period značajnijeg angažovanja u regionu.
U pitanju je potpuna promjena kursa, s ciljem da EU preuzme vodeću ulogu u regionu u odnosu na druge konkurente, a za BiH ciljevi i planovi iz te strategije pretočeni su u 14 ključnih reformskih prioriteta koje je Evropska komisija usvojila povodom aplikacije BiH za članstvo u EU.
Iako su mnogi sumnjali da će EU taj teoretski dokument prenijeti u praksu, to se odobravanjem ovih sredstava ostvaruje.
U Savjetu EU kažu da će doznačavanje pomoći biti bazirano na osnovu učinjenih konkretnih koraka i na osnovu principa ravnopravne zastupljenosti.
“Posebna pažnja će biti posvećena naporima u temeljnim reformama, kao što su vladavina prava i temeljna prava, demokratske institucije i javna administrativna reforma, kao i ekonomski razvoj i konkurentnost”, rečeno nam je.
Što se tiče principa ravnopravne zastupljenosti, naglašeno nam je da će se voditi računa i o potrebama i o kapacitetima primatelja, kako bi se izbjeglo da neke zemlje ne dobiju dovoljno pomoći.