Protjerani Srbi iz Gornje Brijesnice i tog dijela Ozrena danas su ukazali na otvoreno kršenje Dejtonskog sporazuma i sprečavanje održivog povratka nakon što su gradske vlasti Lukavca zabranile nastavak sanacije objekta škole na molitvištu, a od proljeća su najavili i masovniji povratak na svoja ognjišta.
Tim povodom danas je u Gornjoj Brijesnici služen moleban, a okupljeni su donijeli zaključke kojima se traži uklanjanje zabrane gradnje, sastanak sa gradonačelnikom Lukavca Edinom Delićem, da se obezbijedi zaštita svih srpskih povratnika i počne sa infrastrukturnim aktivnostima za održivi povratak.
U rješavanju ovih problema traži se učešće institucija i ustanova Lukavca, Tuzlanskog kantona, Federacije BiH, Republike Srpske i onih na nivou BiH.
Član Zavičajnog udruženja Gornja Brijesnica Lazo Tripunović kaže da su se sve vrijeme od kako je počela sanacija susretali sa konstantnim opstrukcijama lokalne vlasti.
“Obraćali smo se urbanizmu u Lukavcu koji nas je uputio na Vladu Tuzlanskog kantona. Oni su se proglasili nenadležnim i uputili na Osnovnu školu Turija koja se proglasila nenadležnom i uputila na gradsku službu urbanizam”, kaže Tripunović koji je novinarima predočio navedena rješenja.
On je naveo da objekat škole porušen 1998. godine nakon što su Srbi protjerani sa ovog područja i da su sa sanacijom mještani krenuli početkom maja poslije akon usmene saglasnosti gradonačelnika Lukavca Edina Delića.
Ubrzo potom, dodao je, stigla je prva zabrana po prijavi nepoznatog lica u kojoj se navodi “da se izgrađuje osnovna škola sa ogromnim temeljima na kojoj se nalazi pravoslavni krst”.
Tripunović je pojasnio da je krst udaljen od objekta najmanje 30 metara i da nije vezan za objekat već je u službi molitvišta, te da je s ciljem pronalaska rješenja zavičajno udruženje ponovo održalo sastanak sa Delićem koji je usmeno odobrio nastavak radova.
“Dan nakon toga zatekli smo žutu inspekcijsku traku i zabranu gradnje”, kaže Tripunović i poručuje da se mještani neće pokolebati da se vrate i obnove porušena imanja, naglasivši da će taj proces masovno krenuti od proljeća.
Mještanin i dogodišnji pravnik Miladin Maljenović kaže da opstrukcije gradskih vlasti nemaju zakonsko uporište i poručio da za sanaciju objekta nije obavezna urbanistička i građevinska dozvola ni po zakonu o prostornom uređenju Tuzlanskog kantona kao i po Aneksu sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Ta osnovna škola je izgrađena 1960. godine dobrovoljnim radom mještana Gornje Brijesnice i objekat koji se gradi je čak manjih gabarita nego što je bila škola”, kaže Maljenović i dodaje da se zemljište u gruntovnici vodi na fizičkim licima.
On je podsjetio da je Risto Petković 1960. godine ustupio zemljište mještanima za izgradnju škole, da bi se 1975. godine uspostavljanjem novog katastraskog operata zemljište i škola vodila na Osnovnu školu Gornja Brijesnica.
“Dokaz za vlasništvo je gruntovna knjiga odnosno zemljišno-knjižni izvadak koji se vodi na fizičkim licima, tako da je sporno to vlasništvo jer očito u opštini smatraju da pripada osnovnoj školi, a više nema škole, jer je rušenjem objekta nakon rata prestala ta svrha”, rekao je Maljenović.
Prema njegovim riječima, svako zemljište koje je oduzeto bez naknade ili koje je poklonjeno za izgradnju u to vrijeme, ako nije privedeno namjeni trebalo bi biti vraćeno vlasnicima zemljišta na njihov zahtev.
On smatra da će se ovaj spor najvjerovatnije morati riješiti na sudu.
Načelnik opštine Petrovo Ozren Petković rekao je da će u skladu sa mogućnostima i nadležnostima pomoći mještanima da riješe ovaj problem za koji kaže da je nepošten s obzirom na to da je dogovor sa gradonačelnikom Lukava pogažen.
“Svima su puna usta suživota i dobrih komšijskih odnosa ali ovo nažalost nije pokazatelj toga”, istakao je Petković.
Radomir Tripunović, koji je iz Gornje Brijesnice izbjegao u Bijeljinu, odlučan je da se vrati i obnovi imanja zajedno sa ostalim nekadašnjim mještanima, te dodao da već postoji idejni plan masovnog povratka Srba na svoja ognjišta.
Moleban je služilo sveštenstvo iz Tuzle, a prisustvovali su protjerani srpski mještani kao i predstavnici devet srpskih mjesnih zajednica koje su pripale FBiH, i to Gornja i Donja Brijesnica, Tumare, Krtovo jedan i dva, Sižje, Stupari, Panjik i Milino Selo.
Gradonačelnik Lukavca Edin Delić rekao je novinarima da je poslije anonimne prijave obustavljen nastavak izgradnje nastrešice na molitvištu u Gornjoj Brijesnici za koji tvrdi da ga srpski povratnici grade bez potrebne dokumentacije.
“Mještani su pokušali napraviti neku nadstrešnicu, nešto su ozidali bez bilo kakve dokumentacije tako da pravno formalno rekonstrukcija nije ni počela”, rekao je
Delić.
Negirao je da je na sastancima sa predstavnicima Zavičajnog udruženja mještana Gornja Brijesnica dao bilo kakvo formalno pravnu mogućnost da se legalizuje objekat, te tvrdi da se radove izvode na školskom dvorištu i objektu.
U srpskom selu Brijesnica Gornja kod Lukavca je prije rata živjelo 570 stanovnika.
Srbima tog područja nisu omogućeni uslovi za održivi povratak nakon što su protjerani 1995. godine.
Prvi put poslije 29 godina je u novembru prošle godine u srpskom zaoseku Matići postavljen krov na još devastiranoj kući Radomira i Jadranke Nedić, njihovim vlastitim sredstvima.
Više puta skrnavljen je i porušen krst na molitvištu kod porušene škole koje je u zemljišnoj knjizi upisano u korist Srbina. Skrnavljenje krsta svojevremeno je osudila i delegacija OEBS-a.
/SRNA/