U Doboju je danas obnovljen rad Društva ljekara medicine rada Republike Srpske koje namjerava da svojim djelovanjem utiče na zakonsku regulativu kako bi se unaprijedilo zdravlje radnika i njihove radne sposobnosti.
Predsjednik Društva Vladimir Šormaz rekao je da se redovnim preventivnim pregledima mogu prevenirati određene bolesti, a to su kod muškaraca najčešće karcinomi debelog crijeva i prostate, a kod žena karcinom grlića materice i dojke.
“Nije bio mali broj slučajeva koji smo na taj način uspjeli prevenirati i zahvaljujući ranoj dijagnozi zaustavljeno je napredovanje bolesti”, izjavio je Šormaz novinarima u Doboju, prije početka Skupštine Društva.
On je naveo da je pravilnikom definisano na koliko vremena je obavezan pregled radnika, u zavisnosti od toga da li se radi o radnom mjestu sa povećanim rizikom ili ne.
Načelnik dobojskog regionalnog Centra medicine rada i sporta Slaviša Narić rekao je da se, kada je riječ o problemima u medicini rada, o ocijeni radne i privremene sposobnosti bave ljekari koji za to nisu specijalizovani.
On je naveo da su profesionalne bolesti u Republici Srpskoj rjeđe od rijetkih bolesti i u suštini problem je da one nisu prepoznate, a ne da ne postoje, te smatra da bi se pacijenti trebali javljati specijalisti medicine rada, a ne porodičnom ljekaru.
Specijalista medicine rada docent Nada Marić očekuje da će radom ovog udruženja ljekari medicine rada dobiti pravo glasa u inicijaciji donošenja odgovarajućih, a jasnih pravnih normativa kako bi se napravio balans između zahtjeva poslodavaca i očekivanja pacijenata.
Ona je istakla da će Društvo omogućiti edukaciju iz oblasti medicine rada, koje nema trenutno u Republici Srpskoj, te naglasila da je ova oblast deficitarna i teži očuvanju zdravlja radnika.
Jedan od osnivača Zavoda za medicinu rada i sporta Republike Srpske Vlado Marković, ljekar u penziji, ukazao je na značaj grane medicine rada s obzirom na njen preventivni rad i zdravstvenu zaštitu radno aktivnog stanovništva koje donosi dobit društvu.
Poredeći povrede na radu sada u odnosu na one iz perioda bivše Jugoslavije, Marković kaže da se patologija promijenila iz temelja i da su danas oboljenja najčešće vezana za srce i sistem krvnih sudova, tumore i duševna oboljenja, dok su se u ranijem periodu povrede vezivale za rizična radna mjesta.
“Prije rata nismo imali mobing, odnosno uznemiravanje na radnom mjestu. Moramo podesiti dijagnostiku da prepoznamo da li se uistinu radi o mobingu ili izbjegavanju odgovornosti i sve što ide uz tu priču”, izjavio je Marković.
/SRNA/