U Doboju je danas obilježena 81 godina od oslobođenja grada od fašističke okupacije u Drugom svjetskom ratu, uz poruku da su fašizam i nacizam poraženi 1945. godine, ali su i dalje prisutni u različitim oblicima.
U memorijalnom kompleksu Parka narodnih heroja položeni su vijenci i odata počast poginulim borcima i civilima.
Kod Spomen-kosturnice, u kojoj se nalaze posmrtni ostaci 186 boraca Narodnooslobodilačkog rata i civila, vijence su položili predstavnici Gradske uprave Doboj, delegacije udruženja antifašista i boraca SUBNOR-a iz Doboja i Dervente, Maglaja i Banovića, pitomci bivše Škole rezervnih oficira pješadije Bileća, te predstavnici Udruženja odlikovanih starješina i političkih partija.
Načelnik gradskog Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Dejan Kovačević rekao je novinarima da je tokom borbe za oslobođenje Doboja u Drugom svjetskom ratu poginulo više od 700 boraca.
“Pokoljenjima treba u svijest da usadimo da je sloboda nešto najvažnije, te da svako ima pravo na slobodu bez obzira na vjeru, naciju i rasu”, izjavio je Kovačević.
Predsjednik Udruženja antifašista i boraca SUBNOR-a Doboj Dalibor Đurić rekao je da se danas šalje poruka mladima da sloboda i mir nisu dar sa neba, već rezultat borbe i žrtvovanja ljudi.
“Moramo čuvati antifašističke vrijednosti, a to su sloboda, ravnopravnost i zajedništvo koji su temelj ovog grada”, naglasio je Đurić.
On je podsjetio da su u borbama za oslobođenje Doboja veliki doprinos dale 23. i 24. srbijanska brigada u čijem sastavu je bio veliki broj boraca iz Ćuprije, zbog čega su ova dva grada i pobratimi.
Predsjednik dobojskog Aktiva Mladih socijaldemokrata Aleksa Mirčetić rekao je da je veoma važno da mladi znaju istoriju, pogotovo ovih prostora koja je jako zamršena.
“Mi mladi, a i svi ostali, treba da znamo da je prvenstveno srpski narod dao veliku žrtvu u Drugom svjetskom ratu u borbi protiv sila okupatora, jer je jedini imao dva pokreta otpora u porobljenoj Evropi – Jugoslovensku vojsku u otadžbini i Narodnooslobodilsčki pokret. Srpski narod je najzaslužniji za oslobođenje ovih prostora od okupatora”, istakao je Mirčetić.
U Narodnooslobodilačkom ratu poginulo je 695 boraca sa dobojskog područja, a u ustaško-fašističke logore odvedena su i ubijena 642 borca i civila.
Zbog geostrateškog značaja, Doboj je tokom Drugog svjetskog rata bio uporište njemačkih, legionarskih, te ustaško-domobranskih snaga sa represivnim sistemom naročito dirigovanim od rimokatoličkog sveštenika Dragutina Kambera, protiv kojih se narod dobojskog kraja borio sve do oslobođenja 17. aprila 1945. godine.
U kripti Spomen-kosturnice nalaze se i posmrtni ostaci 111 mještana, od kojih je 110 Srba, koje je ustaški prijeki sud u Doboju 1941. godine osudio na smrt i strijeljao.
Foto: rtvdoboj.org/srna.rs
/SRNA/