Povodom 17. aprila – Dana oslobođenja Doboja od fašističke okupacije u Drugom svjetskom ratu, na spomen-kosturnicu u Parku narodnih heroja, položen je vijenac i odata počast poginulim borcima i civilima.
Prije tačno 76 godina Doboj je oslobođen od fašističke okupacije u Drugom svjetskom ratu. Zbog svoje geostrateške važnosti, tokom Drugog svjetskog rata Doboj je bio značajno uporište njemačkih i ustaško-domobranskih snaga, protiv kojih se narod dobojskog kraja borio sve do oslobođenja – 17. aprila 1945. godine.
Sa prostora Teslića preko Putnikovog brda nadirala je čuvena 53. „Đurinova” divizija, a sa pravca Becnja, Ozrena i Lipca nadirale su naše 45. brigada i 24. Šumadijske brigada. Veliki broj tih mladih ljudi tj. boraca dali su svoje živote, tako da im je teško pojedinačno utvrditi zbirni broj žrtava koji se desio. Samo na našem mjesnom groblju u Lipcu postoji desetak tih pripadnika ili boraca 24. Šumadijske brigade – izjavio Novak Radojčić, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a.
Nijedna žrtva koju je grad Doboj, grad heroj, podnio kroz vijekove neće biti zaboravljena. Na važne istorijske datume za ovu lokalnu zajednicu uvijek će im se odavati dužna pošta, jer su svojom žrtvom doprinijeli pobjedi nad fašizmom i oslobođenju Doboja, poručio je gradonačelnik.
Svi vjetrovi su nekako kako smo na raskrsnici svih puteva prolazili preko grada Doboja. Raduje me što Udruženje funkcioniše i što je nastavilo da njeguje tekovine i tradiciju. Mi ćemo to sigurno i u narednom periodu da podržavamo i da zajednički ne zaboravimo sav onaj doprinos za oslobođenje grada Doboja u Drugom svjetskom ratu. Sigurno je da je to i jedna velika žrtva ljudi koji su svoj život dali za to oslobođenje, da bi grad Doboj mogao i da napreduje i da se razvija, kao što je i bilo u proteklom vijeku – rekao je Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja.
Vijenci i cvijeće položeni su na spomen-kosturnicu u Parku naordnih heroju. U NOR-u i partizanskim odredima u Drugom svjetskom ratu sa dobojskog područja učestvovalo je 4.250 boraca, od kojih je 650 poginulo u borbama, a u jasenovački i u druge ustaško-fašističke koncentracione logore odvedeno je i ubijeno 660 boraca i civila.
