DOBOJ KROZ ISTORIJU Dobojska Šećerana na Usori – Dio 1.

Još 1890. god. činovnici i instruktori Zemaljske vlade išli su po selima oko Doboja, organizovali sastanke sa seljacima, na kojima su objašnjavali način uzgoja šećerne repe.

Istovremeno na Usori su podizani i prvi objekti, a već 1893. počela je sa radom Tvornica šećera. Registrovana je 22. juna 1892. kod Okružnog suda u Sarajevu pod nazivom: „Dioničko društvo za prerađivanje i vrjedniju upotrebu poljoprivrednih proizvoda“. Izgradnja je koštala 500.000 forinti. Najveći dio kapitala obezbijedila je Zemaljska vlada u iznosu od 458.000 forinti (oko 1 milion Guldena), a ostatak dioničari: Union banka iz Sarajeva i privatnici: Franc Bunerman, Georg Oterman, Leopold Levi, Johan Baptist Šmrada i Vilhelm Sahl. Šećeranom je upravljao ugledni ugarski industrijalac Eduard Poor. U Šećerani je radilo 250-300 stalnih radnika, a u punoj sezoni prerade repe čak i 800. Prve godine proizvedeno je 12.440 kubika ali proizvodnja je stalno rasla, te je 1904. proizvedeno 42.106 kubika. Tvornica je ispočetka bila vrlo rentabilna, a u državni budžet su se slivali prihodi po osnovu poreza, tako da je brzo ostvaren cilj podizanja fabrike.

Međutim, 1905. češki industrijalac Bloch rekonstruiše tvornicu i značajno povećava njen kapacitet. To je urađeno u dogovoru sa tadašnjim austrougarskim ministrom za Bosnu Bejaminom Kalajem i ispostaviće se kao loš potez jer je to urađeno bez prethodnog stručnog ispitivanja rentabilnosti tako velikih kapaciteta. Razlozi za to su bili to što je tvornica sagrađena na terenu u čijem okruženju nema pogodnog zemljišta za uzgoj većih količina repe, a osim toga za tvornicu je izabrano izrazito poplavno područje i saobraćajna komunikacija za dovoz repe bila je apsolutno nedovoljna. Uskoro se opazilo da kalkulacija o velikom proširenju Tvornice nije bila dobra, jer do izgradnje pruge Šamac-Doboj nije dolazilo, a dobavljanje repe Savom do Broda, odakle se željeznicom prevozila na Usoru, znatno je poskupljivala sirovinu, a često se radi niskih jesenjih vodostaja Save nije mogla ni dobaviti, tako da je rad morao biti prekidan.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata tvornica je pretvorena u vojnu bolnicu za austrougarske vojnike i nije radila.

/Dr Davor Vidaković/

Related posts

DOBOJ Gradonačelnik Jerinić održao tradicionalni godišnji susret sa predstavnicima medija FOTO

Dobojski gimnazijalci brane istoriju od zaborava FOTO

Dobojski gradonačelnik Jerinić čestitao Božić

Portal www.olovka.info je postavljen tako da „prihvatate” sve kolačiće kako bismo poboljšali funkcionalnost i omogućili svim posjetiocima najbolje korišćenje. Ukoliko nastavite korišćenje bez promjene ovih podešavanja saglasni ste sa pravilima korišćenja. Klikom na polje "Prihvatam" pristajete da koristite naše kolačiće, osim ukoliko ih niste onemogućili. Čitaj dalje...