Još 1890. god. činovnici i instruktori Zemaljske vlade išli su po selima oko Doboja, organizovali sastanke sa seljacima, na kojima su objašnjavali način uzgoja šećerne repe.
Istovremeno na Usori su podizani i prvi objekti, a već 1893. počela je sa radom Tvornica šećera. Registrovana je 22. juna 1892. kod Okružnog suda u Sarajevu pod nazivom: „Dioničko društvo za prerađivanje i vrjedniju upotrebu poljoprivrednih proizvoda“. Izgradnja je koštala 500.000 forinti. Najveći dio kapitala obezbijedila je Zemaljska vlada u iznosu od 458.000 forinti (oko 1 milion Guldena), a ostatak dioničari: Union banka iz Sarajeva i privatnici: Franc Bunerman, Georg Oterman, Leopold Levi, Johan Baptist Šmrada i Vilhelm Sahl. Šećeranom je upravljao ugledni ugarski industrijalac Eduard Poor. U Šećerani je radilo 250-300 stalnih radnika, a u punoj sezoni prerade repe čak i 800. Prve godine proizvedeno je 12.440 kubika ali proizvodnja je stalno rasla, te je 1904. proizvedeno 42.106 kubika. Tvornica je ispočetka bila vrlo rentabilna, a u državni budžet su se slivali prihodi po osnovu poreza, tako da je brzo ostvaren cilj podizanja fabrike.
Međutim, 1905. češki industrijalac Bloch rekonstruiše tvornicu i značajno povećava njen kapacitet. To je urađeno u dogovoru sa tadašnjim austrougarskim ministrom za Bosnu Bejaminom Kalajem i ispostaviće se kao loš potez jer je to urađeno bez prethodnog stručnog ispitivanja rentabilnosti tako velikih kapaciteta. Razlozi za to su bili to što je tvornica sagrađena na terenu u čijem okruženju nema pogodnog zemljišta za uzgoj većih količina repe, a osim toga za tvornicu je izabrano izrazito poplavno područje i saobraćajna komunikacija za dovoz repe bila je apsolutno nedovoljna. Uskoro se opazilo da kalkulacija o velikom proširenju Tvornice nije bila dobra, jer do izgradnje pruge Šamac-Doboj nije dolazilo, a dobavljanje repe Savom do Broda, odakle se željeznicom prevozila na Usoru, znatno je poskupljivala sirovinu, a često se radi niskih jesenjih vodostaja Save nije mogla ni dobaviti, tako da je rad morao biti prekidan.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata tvornica je pretvorena u vojnu bolnicu za austrougarske vojnike i nije radila.