Devet zemalja EU zatražilo je od Žozepa Borela, visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednost, da zapadni Balkan bude vraćen na agendu na strateškom nivou.
Kako piše austrijska javna televizija ORF, uz austrijskog ministra spoljnih poslova pismo su potpisali ministri iz Njemačke, Hrvatske, Češke, Grčke, Irske, Rumunije, Slovačke i Slovenije.
“Vjerujemo da je krajnje vrijeme da usmjerimo strateški pogled ka Balkanu. Moramo razgovarati o tome kako ćemo uticati na unutrašnje procese u regionu i na angažman trećih zemalja”, istaknuto je u pismu. Ministri su napomenuli da se od avgusta 2019, kada je posljednji put vođena debata o strategiji ka regionu, mnogo toga promijenilo, uz poziv da je neophodno investirati značajno više sredstava i uložiti napore kako bi se pomoglo regionu.
Pozvali su da se u aprilu organizuje samit ministara spoljnih poslova zemalja EU, uz napomenu da je davno došlo vrijeme da se o regionu diskutuje na mnogo detaljniji i mnogo više strateški način.
“Ako ne reagujemo, drugi akteri će se na naš račun umiješati u njihove unutrašnje poslove. Time bi došlo do potkopavanja naše pouzdanosti, uvjerljivosti i ozbiljnosti, posebno kad je u pitanju solidarnost”, naglašeno je u tom pismu. Osim toga, u pismu je istaknuto da se SAD spremaju za pojačan angažman u regionu.
“Kako bismo s njima kao našim najvažnijim partnerom mogli biti na ravnopravnom nivou, važno je da se držimo zajedno”, naglašeno je u pismu.
Ovaj odnos prema SAD posebno je važan, jer, kako su “Nezavisne” već pisale na osnovu informacija od strane pouzdanih izvora i u Berlinu i u Vašingtonu, novi američki predsjednik Džo Bajden obećao je da će vodeću ulogu u evropskom susjedstvu prepusti EU. Konkretno, to bi značilo da će SAD morati da prihvate Kristijana Šmita, njemačkog kandidata za novog visokog predstavnika, ako on bude odraz evropskog jedinstva, jer bi u suprotnom Bajden prekršio svoje obećanje.
Kako smo saznali od izvora iz Berlina, zvanični Berlin će pustiti još neko vrijeme da se SAD izjasne o Šmitu, ali neće pokušati “progurati” njegovu kandidaturu na silu, jer očekuju da Bajden pokaže poštovanje prema Evropi i ispuni obećanje.
U tom smislu važno je da je Šmit najavio blisku saradnju sa specijalnim predstavnikom EU, a i Johan Zatler, specijalni predstavnik EU, u nedavnom intervjuu “Nezavisnim” najavio je da želi saradnju sa Šmitom sve dok se OHR postepeno ne zatvori.
Faris Kočan, ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana i istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, za “Nezavisne” ocjenjuje da je pismo ministara spoljnih poslova devet zemalja EU vrlo indikativno, jer dolazi nakon samita u Zagrebu, u kojem se govori o djelovanju aktera iz trećih zemalja u regionu.
On, međutim, upozorava da je važno da se EU ne bavi regionom samo iz strateških razloga u odnosu na geostrateške rivale poput Rusije i Kine, već i da to iskoristi za kredibilnu podršku proširenju EU.
“Ali, sve u svemu, ja mislim da do istinskog zastoja nije došlo, jer smo u decembru 2020. tokom njemačkog predsjedanja EU dobili Ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan, koji bi mogao u sljedećim godinama mobilizirati do devet milijardi evra za projekte, i na takav način je EU i dobila veoma bitan instrument za implementaciju nove metodologije proširenja”, smatra Kočan.
Foto: 3D Animation Production Company, Pixabay
(Nezavisne)